Konferencija
za novinare o zaključcima s 44. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske
konferencije održana je danas na zagrebačkom Ksaveru, a rad zasjedanja koje je održano
od 17. do 19. travnja predstavio je predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija
riječki nadbiskup Ivan Devčić. Spomenuvši kako su prema tradiciji uz hrvatske biskupe
na proljetnome zasjedanju sudjelovali i delegati talijanske, poljske, slovenske i
Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, nadbiskup Devčić je izvijestio kako je prihvaćen
prijedlog kardinala Josipa Bozanića da se podupre postupak za beatifikaciju zagrebačkoga
nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, što je i potrebno prema službenome postupku.
Na dnevnome redu bila je i tema vezana uz pripravno razdoblje za ulazak kandidata
u sjemenište, a s tim u vezi bit će pripremljen poseban program. Razgovaralo se i
o Hrvatskome Caritasu, budući da se ove godine navršava 20 godina od proglašenja njegovoga
prvog statuta. Riječ je o važnoj crkvenoj, ali i društvenoj instituciji, posebno u
vrijeme Domovinskoga rata, ali i danas. Caritas će uskoro biti preseljen u sjedište
HBK na Ksaver, a novim ravnateljem imenovan je dosadašnji v.d. ravnatelja vlč. Fabijan
Svalina. Bilo je riječi i o zahvalnom hodočašću u Rim, za prošlogodišnji Papin pohod
našoj Domovini, a to će ujedno biti hodočašće u Godini vjere. Papa, naime, poziva
da se u toj godini organiziraju nacionalna i druga hodočašća u Rim, na mjesta gdje
su svojim mučeništvom apostolski prvaci i drugi kršćani potvrdili svoju vjeru. Nadbiskup
Devčić je na kraju kazao da zasjedanje završava svečanom Svetom Misom u zagrebačkoj
katedrali u povodu Papina dana, koja se upravo sada slavi i koje je ujedno zahvalno
i oproštajno slavlje apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Maria Roberta
Cassarija koji preuzima službu nuncija sa sjedištem u Južnoj Africi. Predsjednik
Vijeća HBK za život i obitelj krčki biskup Valter Župan predstavio je Apel koji su
biskupi uputili sa zasjedanja. Istaknuo je kako je poznato da se u Hrvatskoj priprema
Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, a poznato je da se priprema i novi Obiteljski
zakon. Na sastanku delegacije HBK 1. veljače s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem
rečeno je da će on, čim bude gotov nacrt zakona, pozvati predstavnike HBK da ih upozna
s njegovim tekstom. Do danas do toga nije došlo, no prijedlog Zakona se od jutros
nalazi na web-stranici Vlade RH – rekao je biskup Župan te istaknuo kako je su biskupi
stoga smatrali potrebnim da nositeljima vlasti, ali i javnosti upute apel. Osobito
je upozorio na dio apela u kojemu se ističe kako hrvatski biskupi, svjesni ozbiljnosti
trenutka svojega pastirskoga poslanja, ali i građanske odgovornosti, ovim pozivom
i aktivnim sudjelovanjem u javnoj raspravi žele dati svoj prinos u traženju najboljih
zakonskih rješenja koja će štititi i promicati život i obitelj. Predsjednik Komisije
HBK „Iustitia et pax“ i Vijeća za ekumenizam i dijalog sisački biskup Vlado Košić
novinare je izvijestio o tijeku priprema na skorašnji susret hrvatske katoličke mladeži
koji će se 5. i 6. svibnja održati u Sisku i Sisačkoj biskupiji. Na konstataciju
novinara kako je Vlada prijedlog Zakona o medicinsko potpomognutoj oplodnji ipak dala
u redovnu proceduru, biskup Župan je istaknuo kako raduje ta informacija, jer je mišljenja
da tako važni zakoni trebaju ići u redovnu proceduru. Biskup Košić je podsjetio kako
je svoje stajalište osim Katoličke Crkve izrazilo i jedanaest vjerskih zajednica,
što zajedno predstavlja 90% stanovništva. Svatko ima pravo reći svoje mišljenje, pa
neka se dođe do prijedloga koji neće biti opstruiran od niti jedne stranke, niti od
pojedinaca, niti manjih skupina, nego izraz volje svih, a mi kao Crkva inzistiramo
na dostojanstvu čovjeka od njegova začeća do naravne smrti. Odgovarajući na pitanje
vezano uz ukidanje pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad obilježavanjem stradanja na
Bleiburgu, biskup Košić je rekao kako je ta odluka na tragu najava. Međutim ti događaji
su se zbili bez obzira na različitost ideoloških interpretacija – kazao je biskup
Košić, zaželjevši da se ideologija već jednom udalji od prošlih događaja, a da se
oni vrednuju takvi kakvi su bili. Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove
u Zagrebu jučer je premijerno prikazan dokumentarni film „Sluga Božji dr. Josip
Stadler. Život i djelo prvoga nadbiskupa vrhbosanskog“, autora Stjepana Šarića. Pozdravljajući
okupljene, donedavna vrhovna glavarica Družbe služavki Malog Isusa s. Maria-Ana Kustura
istaknula je kako dokumentarni film koji prikazuje životni hod utemeljitelja te Družbe
zasigurno ne bi ugledao svjetlo dana bez dobrih i plemenitih ljudi koji su u Stadleru
prepoznali velikana srca i uma, uloživši u njega vrijeme, sposobnosti i ljubav. Okupljenima
se u ime domaćina obratio dekan Fakulteta dr. Ivan Šestak te podsjetio na Stadlerov
životni put koji je, ostavši bez roditelja upućen u sirotište u Požegi, koje su u
posljednjoj godini Stadlerova boravka u toj ustanovi vodili isusovci. Isusovci će
i kasnije ostati na njegovu životnome putu – podsjetio je p. Šestak, istaknuvši kako
Stadler nadahnjuje i danas. Njegova karizma živi i u Redu služavki Maloga Isusa. Da,
valja služiti bespomoćnima, najsiromašnijima, od kojih se ništa ne očekuje. Oni su
i za prvu Crkvu bili njezino 'blago'. No, valja se isto tako baviti i odgojem mladih
koji danas-sutra mogu stvarati okvir društvenoga života koji jamči najveće moguće
dobro svakoga pojedinca. U tome smislu dijelim mišljenje mnogih koji kažu da su upravo
katolički školski centri ono najbolje što Bosna u ovome trenutku ima – istaknuo je
dekan Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove. Nakon odgledanoga filma, okupljenima
se obratio autor Stjepan Šarić. Istaknuo je kako je osnovna nakana filma bila širem
puku približiti Stadlerov život i sve ono što je on napravio za svoga života i ostavio
u nasljeđe. Nazočnima se obratio i postulator kauze dr. Pavo Jurišić, a riječi zahvale
za film također je uputila novoizabrana vrhovna glavarica služavki Malog Isusa s.
Radoslava Radek. Na uprisutnjenju lika nadbiskupa Stadlera zahvalio je i nadbiskup
vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a na poseban način istaknuo je osobnu izgrađenost
prvoga nadbiskupa vrhbosanskog.