U Rimu predstavljena knjiga "Blažena poniznost. Jednostavne kreposti Josepha Ratzingera"
Ovih su dana u središtu pozornosti vjernika, a i onih koji ne vjeruju, dvije važne
obljetnice pape Benedikta XVI.; 16. je travnja, naime, Sveti Otac navršio 85 godine,
a tri dana poslije, sutra, 19. travnja, proslavit će sedmu obljetnicu izbora na Petrovu
stolicu. U okviru tih je prigoda u Kulturnom centru Svetoga Roberta Bellarmina u Rimu
predstavljena knjiga naslovljena „Blažena poniznost. Jednostavne kreposti Josepha
Ratzingera“, autora Andree Monde. Na predstavljanju je sudjelovao ravnatelj vatikanskoga
dnevnika L'Osservatore Romano Gian Maria Vian, te pravnik Francesco D'Agostino. Osvrnuvši
se u razgovoru za našu radijsku postaju na ideju o tomu da papinstvo Benedikta XVI.
ispreplete s krepošću poniznosti, autor knjige, Andrea Monda, istaknuo je da njegova
knjiga govori o poniznosti, o toj kreposti koja je možda najzagonetnija od svih, te
je – prema njegovim riječima - tako krhka i osjetljiva da, kako se o njoj govori,
na neki način iščezne. Što se pak tiče drugog argumenta o kojemu govori u knjizi,
autor je istaknuo da je to otajstvo čovjeka Josepha Ratzingera koji je već sedam godina
papa. Sjećamo se kako se 19. travnja 2005. godine, u tom tako snažnom trenutku punom
emocija, Papa predstavio svijetu navodeći riječi iz Biblije, i one koje mu je bio
rekao Pavao VI. kada ga je imenovao biskupom; predstavio se, naime, kao ponizni i
jednostavni radnik u Gospodinovom vinogradu. Nadam se stoga da je u ovoj knjizi vidljiv
duhovni prikaz čovjeka koji posjeduje snažnu duhovnost koju, međutim, masovni mediji
često ne prikazuju – napomenuo je Monda. Poniznost je paradoksalna krepost – kazao
je potom Andrea Monda – jer ona podrazumijeva blagost, nježnost, ljubaznost, ali i
odlučnost u smislu hrabrosti. Samo ponizan čovjek, po mom mišljenju, može biti hrabar.
Benedikt XVI. je nesumnjivo blag, nježan čovjek, u određenom smislu gotovo ponizan.
On nije „eksplozivan“ ili senzacionalan; osoba je koja šapuće čovjeku, ali mu šapuće
riječi istine, ponovno ga vodeći uvijek do glavne istine, a to je da je čovjek stvorenje
te se ima stoga povjeriti Stvoritelju, nekomu tko je veći od njega. Tako se razrješuju
svi paradoksi koji se pojavljuju pred ovim papinstvom: riječ je o čovjeku koji je
istodobno nježan, ali i vrlo odlučan u zaštiti vjere i u njezinu radosnom naviještanju
– napomenuo je Monda te spominjući na kraju Papinu knjigu-intervju „Svjetlo svijeta“,
posebno istaknuo trenutak kada Sveti Otac kaže da je nit vodilja njegova života činjenica
da kršćanstvo pruža radost i širi obzore. Već se u toj rečenici ukratko nalazi cijelo
papinstvo: s jedne strane naviještanje kršćanske radosti, da je Krist uskrsnuo i pobijedio
smrt, a s druge pak da ta radost čovjeku ništa ne oduzima, nego mu čak širi njegove
obzore – istaknuo je Andrea Monda.