Izjava Komisije 'Iustitia et pax' Hrvatske biskupske konferencije o postupku donošenja
zakona
Pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića, predsjednika Komisije Hrvatske biskupske konferencije
„Iustitia et pax“ u Sisku je 12. travnja 2012. održana sjednica na kojoj je usvojena
sljedeća IZJAVA o postupku donošenja zakona. Promatrajući zbivanja u hrvatskom
društvu Komisija „Iustitia et pax“ s velikom zabrinutošću primjećuje da se u ovim
prijelomnim trenutcima hrvatskog društva najavljuju i šalju po hitnom postupku prijedlozi
zakonskih rješenja od vitalne važnosti za pojedince, obitelj i hrvatsko društvo u
cjelini. Međutim, upravo ti zakoni po svojoj naravi traže široku, temeljitu i argumentiranu
javnu raspravu kao i traženje konsenzusa kao puta nalaženja najboljih zakonskih rješenja
i izlaska iz krize. Ne postoje nikakvi razlozi da se zakoni poput Zakona o medicinski
pomognutoj oplodnji, o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, o HRT-u kao
i prijedlozi strategija na nekim drugim područjima, kao što je kultura, nalaze u javnoj
raspravi samo nekoliko dana i predlažu po hitnom postupku. Pri tome se u javnosti
na neprimjeren način stvara dojam kako su prijedlozi ovih važnih zakonskih rješenja
ne samo u skladu sa zakonima Europske unije, nego da se upravo kao takva traže od
strane Unije. Treba jasno reći javnosti da u većini područja koja ovi zakoni reguliraju
ne postoji, osim određenih preporuka, obvezatno zakonsko rješenje Europske unije,
niti se ono traži. Svaka članica EU ima pravo tražiti na tim područjima najbolja i
najprimjerenija zakonska rješenja koja, poštujući temeljna ljudska prava i slobode,
poštuju i moralnu i etičku tradiciju i kulturu određenog društva te viziju osobe i
društva koja iz takvih načela proizlazi. Iznošenjem suprotnih tvrdnji hrvatska
se javnost dovodi u zabludu. Neki od ovih prijedloga isto su tako veoma važni za život
osobe i društva da traže i izjašnjavanje građana na referendumu, a ne hitni postupak.
Upravo stoga pozivamo posebice medije da budu u službi demokracije i općeprihvaćenih
vrijednosti, dajući dovoljno prostora različitim promišljanjima, ne etiketirajući
stavove Crkava i drugih vjerskih zajednica kao zaostale i neprimjerene modernom društvu.
Odbijanjem potrebne javne rasprave i dijaloga s civilnim društvom i Crkvama krši se
između ostaloga stečevina Europske unije koja obvezuje institucije na dijalog s Crkvama
i vjerskim zajednicama. Time se onemogućuje uvid u mnoge argumente koji pridonose
poštivanju dostojanstva ljudske osobe, pravednosti, solidarnosti i suprotstavlja se
diktatu određenih interesnih skupina. U ovom teškom moralnom, socijalnom i gospodarskom
trenutku hrvatskoga društva koje traži mnoge bolne mjere, ali i konsenzus kao put
izlaska iz krize, nije dobro dijeliti društvo na ovako važnim pitanjima stvarajući
dojam nesigurnosti i zaobilazeći činjenicu da u ovom času postoje mnogo teža gospodarska
i socijalna pitanja koja treba hitno rješavati, kaže se na kraju Izjave komisije 'Iustitia
et Pax HBK.