Papin blagoslov 'Gradu i Svijetu'

Krist je svojim uskrsnućem pobijedio smrtnu spletku nasilja, laži i ljudske zavisti da čovjeka oslobodi od zla i ulije mu novu nadu – ustvrdio je Benedikt XVI. u poruci Gradu i Svijetu, koju je, nakon svete mise pred više od osamdeset tisuća osoba na Trgu svetoga Petra, uputio sa središnjeg balkona vatikanske bazilike. Na završetku poruke Papa je na 65 jezika čestitao Uskrs.
Kad je Isus uskrsnuo Marija Magdalena otrčala je učenicima i „sa srcem u grlu“ reče im: Vidjela sam Gospodina. I mi, koji smo prošli kroz pustinju Korizme i bolne dane Muke, danas kliknimo: Uskrsnuo je! Zaista je uskrsnuo! – potaknuo je Benedikt XVI.
Svaki kršćanin proživljava iskustvo Marije Magdalene. Taj susret mijenja život: susret s jedinstvenim Čovjekom, po kojem kušamo svu dobrotu i Božju istinu, koji nas korjenito, a ne površno, oslobađa od zla i sasvim nas ozdravlja i vraća nam dostojanstvo. Stoga je Marija Magdalena nazvala Isusa „moja nada“, je ju je on preporodio, dao joj novu budućnost, blagoslovljen život, oslobodio od zla. „Krist moja nada“, znači da se svaka moja čežnja za dobrom može u njemu ostvariti: s njim mogu znati da je moj život dobar, i potpun, i vječan, jer Bog se sam učinio tako bliskim da je ušao u našu ljudskost – objasnio je Benedikt XVI.
Ali Marija je, kao i drugi učenici – primijetio je Papa – morala gledati Isusa odbačena od narodnih starješina, uhićena, bičevana, osuđena na smrt i raspeta. Moralo je biti vrlo mučno gledati uosobljenu Dobrotu izvrgnutu ljudskoj zloći, Istinu koju izruguje laž, osvetom izgrđeno Milosrđe. Izgledalo je da s Isusovom smrću propada nada svih koji su se uzdali u Njega. No njihova se vjera nije sasvim ugasila, naročito u srcu Djevice Marije, majke Isusove, u tami mrkle noći buktao je plamen vjere – ustvrdio je Benedikt XVI.
Nada se ima sučeljavati s okrutnošću zla. Ne opire joj se samo zid smrti, nego i šiljci zavisti i oholosti, laži i nasilja. Isus je prošao kroz taj smrtni splet da nam otvori prolaz prema kraljevstvu života. Kad su tmine obavile zemlju, kad je Božja tišina bila posvemašnja, a nada izgledala uzaludna, izgledalo je da je poražen, ali Krist je uskrsnuo i danas je nada – kazao je Papa .
Papa veli da je ondašnje Isusovo uskrsnuće promijenilo čovjeka i svijet, zbilo se nešto sasvim novo. Ako je doista uskrsnuo, možemo se uzdati u Njega, i ne samo u njegovu poruku, nego baš u Njega, jer uskrsli ne pripada povijesti, nego je i danas prisutan, živ je. Krist je na poseban način nada i utjeha kršćanskim zajednicama koje su diskriminirane i progonjene poradi vjere. On je prisutan kao čvrsta nada po svojoj Crkvi, blizak u svakoj patnji i nepravdi – ustvrdio je Benedikt XVI.
Na kraju poruke, prema već ustaljenoj tradiciji Papa je poželio mir narodima napaćenim ratom. Uskrsli Krist neka ulije nadu Bliskom istoku, da svi narodi te regije surađuju radi općeg dobra i poštivanja ljudskih prava, da u Siriji prestane prolijevanje krvi i da se bez odgode krene putom poštivanja, dijaloga, pomirbe, kao što želi međunarodna zajednica, da brojne izbjeglice, kojima je potrebna humanitarna pomoć, nađu prihvat i solidarnost. Uskrsna pobjeda neka ohrabri irački narod da napreduje na putu stabilnosti i razvoja, a da Izraelci i Palestinci u Svetoj zemlji hrabro obnove mirovne pregovore – poželio je Benedikt XVI.
Upravljajući svoj pogled prema Africi, Papa je poželio da Gospodin, pobjednik nad zlom i smrću, podupre kršćanske zajednice na afričkom kontinentu, udijeli im nadu da se mogu sučeljavati s teškoćama, da mogu biti mirotvorci i tvorci razvoja društva kojem pripadaju, da uskrsli Isus utješi trpeće stanovništvo Afričkog roga i pokaže im put pomirbe, da pomogne državama u regiji Velikih jezera, Sudanu i Južnom Sudanu, udjeljujući stanovništvu snagu praštanja. Neka proslavljeni Krist učini da država Mali, koja proživljava težak politički trenutak, stekne mir i stabilnost, a Nigeriji, koja je bila poprište terorističkih napada, neka uskrsna radost donese potrebnu snagu za izgradnju miroljubivog društva koje će poštivati vjersku slobodu svojih građana – poželio je Papa, a potom na 65 jezika čestitao Uskrs.