Crkvena zbivanja u BiH

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić 5. travnja dao je svoj osvrt na dvadesetu obljetnicu početka tragičnog rata u Bosni i Hercegovini i dramatične opsade grada Sarajeva. “Radi se o najduljoj opsadi grada u dvadesetom stoljeću, koja je trajala od travnja 1992. do veljače 1996. Četiri godine nasilja, patnje, svakodnevnog bombardiranja… Sarajevo, na neki način, otvara i zatvara početak i kraj svakoga rata 20. stoljeća. Naime, u Sarajevu je početkom prošloga stoljeća započeo Prvi svjetski rat. U Sarajevu je bilo i središte zadnjeg tragičnog konflikta devedesetih godina krajem prošlog stoljeća. Time je Sarajevo postalo gradom simbolom patnje i nade. Papa Ivan Pavao II. je za vrijeme svoga povijesnog posjeta ovom gradu 1997. nazvao Sarajevo ‘europskim Jeruzalemom’”, riječi su kardinala Puljića ističući da je kao biskup želio ostati u tom gradu i biti pastir svih stanovnika Sarajeva. “Ostao sam s mojim narodom kroz sve četiri godine opsade, dijeleći sa svim stanovnicima grada dan za danom svaku bol i svaku krhku nadu u budućnost”, napisao je kardinal Puljić i najavio da u Sarajevu, zajedno sa zajednicom Svetog Egidija, pripremaju veliki svjetski susret za mir koji će se održati od 9. do 11. rujna 2012., a na kojem će se okupiti predstavnici kršćanskih crkava i velikih svjetskih religija da zajedno reknu NE ratu, nasilju i svakoj podjeli i da ima budućnosti za sve samo ako žive skupa. “Bez suživota nema budućnosti ni za Sarajevo, ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za Europu, pa ni za cijeli svijet”, poručio je kardinal Puljić.
Tijekom trodnevnog pohoda središtu Banjolučke biskupije, i ujedno entitetu Republike Srpske, apostolski nuncij u BiH nadbiskup mons. Alessandro D'Errico, u pratnji mjesnog biskupa mons. dr. Franje Komarice, razgovarao je s predsjednikom RS Miloradom Dodikom, ministrom za raseljena lica Davorom Čordašom, potpredsjednikom Vlade i ministrom obrazovanja i prosvjete Antonom Kasipovićem te direktorom Sekretarijata za vjere Jovom Turanjaninom. Nakon što su razmijenili mišljenja o aktualnoj političkoj i gospodarskoj situaciji u BiH, kao i u regiji, nuncij D’Errico je prikazao napore Svete Stolice oko što uspješnijeg liječenja posljedica nedavnog rata u BiH i susjednim državama, oko stvaranja atmosfere međusobnog uvažavanja, povjerenja i suradnje u korist svih naroda i ljudi, osobito onih još uvijek obespravljenih. Upoznao je posebno predsjednika Dodika s „velikom zabrinutošću Svetog Oca Benedikta XVI. i Svete Stolice“zbog nepovratka pripadnika hrvatskog naroda, odn. katolika u njihova rodna mjesta u BiH, osobito na području RS. Naglasio je očekivanje i Pape i Svete Stolice da domaći političari i međunarodni donatori omoguće materijalna sredstva u daleko većem iznosu nego u dosadašnjim poratnim godinama za povratak, i mogući opstanak, hrvatske populacije u njihova rodna mjesta. Predsjednik Dodik je zahvalio nunciju D'Erricu za dolazak i za njegovu „pozitivnu ulogu“ koju obavlja već šest godina u ovoj zemlji. Zahvalio je i Svetoj Stolici za njene napore oko međusobnog približavanja državnih i političkih predstavnika unutar BiH i između entiteta BiH i susjednih zemalja. Naglasio je da će rado pružiti punu podršku brojnijem povratku Hrvata u RS.
Nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio odluku kojom presuđuje da je odbijanje registracije sindikata, koji su osnovali neki svećenici i vjernici Pravoslavne crkve u Rumunjskoj, protivno slobodi udruživanja koje garantira čl. 11 Europske konvencije o ljudskim pravima, reagirao je mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u Bosni i Hercegovini pod naslovom: „Pravna sekularizacija Crkve i klera na način Europskog suda za ljudska prava”. Temeljito analizirajući spomenutu presudu, biskup Vukšić ističe da je postojeća odluka Europskoga suda iznenadila poznavatelje pravne problematike odnosa Crkve i države i slobode vjere jer je višestruko problematična i mijenja doktrinu Suda o važnim aspektima zaštite slobode vjere. Napominjući kako spomenuta odluka ne analizira činjenice pod vidom slobode vjere nego pod vidom javnoga reda, biskup Vukšić ističe da se drugi problem takve odluke sastoji u nenadležnosti države u vjerskoj materiji što pokazuje frapantno nepoznavanje sa strane Suda onoga što Crkva jest odnosno da je ona sakralna ustanova. “Ako bi sve ostalo prema sadašnjoj odluci, prema načelu jednakosti svih pred zakonom, ono što je gore rečeno odnosilo bi se također na druge vjerske zajednice, pa i na Katoličku crkvu u zamišljenoj situaciji da neki svećenici odluče osnovati sindikat, ili političku stranku. Osnivanje jednoga takvog eventualnog sindikata katoličkih svećenika i njegovo moguće priznavanje izravno bi se protivilo pozitivnom crkvenom zakonu koji propisuje da klerici uvijek nastoje da se među ljudima što više čuva mir i sloga utemeljeni na pravdi. I zabranjuje im isti crkveni zakon da aktivno sudjeluju u političkim strankama i u upravljanju sindikalnim društvima, osim ako to, prema sudu mjerodavne crkvene vlasti, traži zaštita crkvenih prava ili promicanje zajedničkog dobra”, istaknuo je biskup Vukšić u svojoj reakciji.
Misa Cvjetnica svečano je proslavljena širom BiH. U mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve svečano Misno slavlje predslavio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić. Kiša je omela da se procesija ne razvije u katedralnom okolišu pa je biskup Perić s asistencijom u dnu katedrale blagoslovio maslinove grančice. U prigodnoj propovijedi biskup Perić je podsjetio na rečenicu u Isusovoj Muci po sv. Mateju koja govori kako se jedan učenik mašio mača i Kajfinu sluzi odsjekao desno uho, na što je Isus oštro zapovjedio mačonoši da vrati mač u korice. Kazavši kako je Malho bio deklarirani Isusov neprijatelj koji je organizirao uhićenje te da je Isus njegovo odsječeno uho zacijelio, potaknuo je nazočne da iz Isusova primjera uče kako treba ljubiti i neprijatelje.
Brojni svećenici okupili su se u katedralama na Veliku srijedu odnosno Veliki četvrtak u katedralama u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Trebinju na Misi posvete ulja koje su predslavili dijecezanski biskupi. U brojnim župama organizirane su velike ispovijedi a tijekom svetog trodnevlja brojni vjernici sudjeluju na svetim obredima i dolaze u crkvu moliti u tišini pred Presvetim.