Kršćanin ne može nikada biti tužan, jer je susreo Krista koji je svoj život dao za
njega – istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci za Svjetski dan mladeži, koji će se
na biskupijskoj razini slaviti na Cvjetnicu. U poruci, koja je objavljena 27. ožujka,
Papa već misli na Svjetski dan mladeži koji će se pak slaviti u Rio de Janeiru 2013.
godine, te potiče mlade da budu misionari kršćanske radosti jer – kako je istaknuo
– ne može netko biti sretan ako to nisu i drugi. Svjedočanstvo ljepote i pouzdanosti
kršćanske vjere jest u tomu da pravi kršćanin u tužnom i nemirnom svijetu održava
u sebi radost, i širi je oko sebe. Od te misli polazi duga poruka pape Benedikta XVI.,
u kojoj se osvrće na Svjetski dan mladeži koji će se slaviti 1. travnja, ali već sada
govori mladima, posebno onima – kako je istaknuo – kojima je potrebno čuti da je kršćanska
poruka, poruka radosti i nade. Sveti je Otac svoje razmišljanje podijelio na sedam
točaka, i to polazeći od neosporne tvrdnje da je ljudsko srce stvoreno za radost,
jer je ona – kako je istaknuo – sastojak koji svi traže kako bi dali okus vlastitom
životu. Obitelj, podijeljeno prijateljstvo, dobro učinjen posao, priroda sa svojim
divotama, iskrena i čista ljubav; sve je to – prema Papinim riječima – izvor radosti.
Kao i činjenica da se možemo izraziti i biti shvaćeni, da možemo biti korisni drugima,
i otvoriti se, kroz kulturu i putovanjā, novim iskustvima. Ali, gledajući sve
to, gdje je granica između potpune i trajne radosti, i neposrednoga i varljivoga užitka?
– upitao je Sveti Otac te odmah dao odgovor – Istinske radosti, i one male svakodnevne,
i one velike, životne, svoj početak imaju u Bogu. Od Njega dolazi radost koja nas
ne napušta u teškim trenutcima, jer nas je Bog stvorio za ljubav, i želi nas učiniti
sudionicima svoje radosti koja je, za razliku od one ljudske, božanska i vječna. A
u Isusu ta Božja radost postaje dodirljiva i ukorjenjuje se u dubini srca – napomenuo
je Papa te istaknuo da su čak i Muka i Križ izvor radosti, i to one spasenjske. Zlo
nema posljednju riječ u našem životu, nego nam vjera u Krista Spasitelja govori da
pobjeđuje Božja ljubav – istaknuo je Sveti Otac. Nakon što je odredio izvor kršćanske
radosti, sljedeći je korak shvaćanje kako se ta vrsta radosti može primiti i očuvati.
I tu Sveti Otac mladima ponavlja jednu dvotisućljetnu istinu: duhovna radost – ona
koja ostaje i ne iznevjerava ni kada je život težak – prima se i čuva idući u susret
Kristu. Dragi mladi, ne bojte se staviti svoj život u igru ulažući sve u Njega i u
Evanđelje – potaknuo je Sveti Otac. Prepoznajte svakoga dana, u svakodnevnim zbivanjima,
Njegovu nazočnost, Njegovo prijateljstvo, i znajte da vas On neće nikada napustiti.
Tražite Ga u njegovoj Riječi; pronađite Ga u sakramentima. Kršćanin ne zna što je
žalost jer je susreo Onoga koji je dao svoj život za njega – primijetio je Papa. Napomenuvši
potom da su radost i ljubav duboko povezane, jer je radost „jedan oblik“ ljubavi,
Sveti se Otac osvrnuo na vrijednost zalaganja i ustrajnosti. Dosljednost i vjernost
u odnosima i u radu, nezaobilazni su – istaknuo je Papa. Kako bismo ušli u radost
ljubavi pozvani smo također biti velikodušni, ne zadovoljiti se time da dademo najosnovnije,
nego da se potpuno zauzmemo u životu, s posebnom pozornošću prema najpotrebitijima.
Svijetu su potrebni sposobni i velikodušni muškarci i žene, koji se stavljaju u službu
općega dobra – podsjetio je Papa te potaknuo mlade da se zauzmu u ozbiljnom učenju;
da njeguju svoje talente i odmah ih stave u službu bližnjega, prepuštajući se da ih
zavede duh služenja, a ne pohlepe za novcem, uspjehom i moći. To, međutim, nalaže
da se dobro utvrde ciljevi prema kojima valja ići; zacijelo ne prema onima „konsumističkima“,
koji su rezultat raširene trgovačke logike, nego prema sreći koju Bog obećava onima
koji svoje velike životne namjere usmjere prema Njemu. Na kraju, Sveti Otac u poruci
govori o radosti u kušnjama, o iskustvu koje su proživjeli i mladi koji su u Kristu
pronašli snagu za prihvaćanje bolnih trenutaka, i koji nam govore da pravi kršćanin
nije nikada žalostan i bez nade, pa ni u najtežim kušnjama. Osim toga, pokazuju nam
da kršćanska radost nije bijeg od stvarnosti, nego nadnaravna snaga za suočavanje
sa svakodnevnim teškoćama. Znamo da je raspeti i uskrsli Krist s nama, da je On uvijek
vjerni prijatelj. Kada sudjelujemo u Njegovoj patnji, sudjelujemo i u Njegovoj slavi.
A u njoj se nalazi radost – istaknuo je Papa podsjećajući na primjer blaženoga Pier
Giorgia Frassatija, i blažene Chiare Badano, koja je posvjedočila kako ljubav može
promijeniti bol teške bolesti, od koje je preminula u dobi od 18 godina, i ispuniti
ju radošću. Budite stoga misionari radosti. Ne možemo biti sretni ako drugi nisu sretni;
radost se stoga ima podijeliti s drugima – potaknuo je na kraju Sveti Otac.