Izaslanstvo Papinskog vijeća Pravda i mir na Šestom svjetskom forumu o vodi
Više od milijardu ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, a predviđa se - kako upozorava
Organizacija za suradnju i gospodarski razvoj (OCSE) – da će se potražnja vode u svijetu
do 2050. godine povećati za 55%. O tom će se vrlo važnom bogatstvu za ljudski život
govoriti tijekom tjedan dana, na Šestom svjetskom forumu o vodi, koji je započeo 12.
ožujka u Marseilleu, u Francuskoj, a na kojemu su se okupili predstavnici iz svijeta
politike, lokalnih ustanova, poduzećā, organizacijā za zaštitu okoliša, i za suradnju.
U ime Svete Stolice na skupu sudjeluje izaslanstvo Papinskoga vijeća 'Pravda i mir'. Govoreći
za našu radijsku postaju o tom dragocjenom dobru, biskup Mario Toso, tajnik Papinskoga
vijeća za pravdu i mir, istaknuo je da s vodom ne valja postupati kao s nekom robom;
njezina uporaba, naime, ima biti racionalna i solidarna. Ističući potom prinos i mišljenje
Svete Stolice, napomenuo je da pretjerano trgovačko viđenje i ponašanje može dovesti
do programiranja ulaganja u infrastrukture samo na područjima gdje se pokazuje da
je njihovo ostvarivanje unosno, odnosno gdje je to isplativo, gdje živi mnogo ljudi.
Postoji stoga opasnost – upozorio je biskup – da se vlastitu braću i sestre ne smatra
ljudskim bićima s pravom na dostojan život, nego samo jednostavnim kupcima. Takav
trgovački pristup – prema biskupovim riječima - u nekim slučajevima vodi do nepotrebne
ovisnosti o mrežama, postupcima, pretjeranim administriranjem, te je spreman opskrbiti
vodom samo onoga tko je u stanju platiti ju. Drugo ograničenje u trgovačkom pristupu
upravljanju vodom i drugim prirodnim izvorima jest skrb za okoliš i njegovo očuvanje,
uz preuzimanje vlastitih odgovornosti, samo ako, i kada je to gospodarski isplativo
– upozorio je biskup Toso. Osvrnuvši se potom na geslo foruma, koje glasi: „Vrijeme
je za rješenjā“, biskup je rekao da Papinsko vijeće za pravdu i mir, nakon prethodnih
susreta u Kyotu, Meksiku i Istambulu, osjeća da je došlo vrijeme za konkretne odluke,
među ostalim i zbog toga što voda ima bitnu ulogu u razvoju naroda. Mislim da
je građansko društvo prvo odgovorno za opće dobro kao što je voda – napomenuo je potom
msgr. Toso. Kako bi što bolje postiglo svoje ciljeve, građansko društvo organizira
političku zajednicu i društvo, a ono obično upravlja dobrima u svrhu općega dobra.
Ako se, međutim, dogodi da politički predstavnici, odnosno političko društvo tim dobrima
ne upravlja univerzalno, odnosno ne zajamči pristup tim dobrima svima, građansko je
društvo pozvano pokrenuti se i potaknuti političke vlasti da djeluju poštujući pravo
na vodu kao pravo za sve ljude, uspostavljajući takvo upravljanje koje, ako i uključuje
privatnike, to ostvaruje nadzirući ih i usmjeravajući na upravljanje koje je u skladu
s potrebama općega dobra, koje je dobro svih ljudi – istaknuo je biskup Toso.