U katehezi na današnjoj općoj audijenciji Sveti je Otac govorio o Korizmi koja upravo
danas započinje. Riječ je – kako je rekao - o razdoblju od četrdeset dana koje nas
vodi prema Uskrsnom trodnevlju, spomenu muke, smrti i uskrsnuća Isusova. To je razdoblje
prvim stoljećima Crkve bilo određeno za katekumene koji su se pripremali za krštenje,
da postanu kršćani i udovi Kristova tijela, odnosno Crkve – objasnio je Sveti Otac. Korizma
je tijekom vremena postala razdoblje duhovne obnove za sve kršćane, dakle za svekoliku
kršćansku zajednicu, da svoj život sve više suobličuje s Kristovim životom, korizmeni
je, dakle, hod postao važna sastavnica kršćanske duhovnosti. Svima je jasno da je
korizmeno razdoblje prigoda za obraćenje, duhovnu obnovu i pokoru, da to razdoblje
poima naš ljudski život i cijelu povijest kao pokret koji sada započinje da bismo
se na svršetku vremena susreli s Gospodinom – objasnio je Benedikt XVI. Govoreći
o nazivu i trajanju korizmenog razdoblja, rekao je da traje četrdeset dana i da nas
razvidna biblijska tradicija uvodi u određeni duhovni kontekst. Broj četrdeset je
simboličan broj kojim Stari i Novi zavjet predstavljaju važnije vjerske događaje Božjega
naroda. Broj četrdeset znači iščekivanje, čišćenje, povrat Gospodinu i posviješćivanje
da je Bog vjeran svojim obećanjima – kazao je Sveti Otac podsjećajući na trajanje
općeg potopa, na četrdeset dnevni Mojsijev boravak na Sinaju, na četrdeset godišnje
putovanje izraelskog naroda u obećanu zemlju... U Novom zavjetu – nastavio je Sveti
Otac – Isus se, prije javnog djelovanja, četrdeset dana povukao u pustinju, bez jela
i bez pića, a hranio se Božjom riječju koja mu je bila oružje u pobjedi nad đavlom.
Napastovanje Isusa podsjeća na teškoće židovskog naroda u pustinji, koje nije mogao
svladati. Isus je četrdeset dana nakon uskrsnuća i prije uzašašća na nebo i slanja
Duha Svetoga poučavao svoje učenike. Ponavljanje toga broja obilježava duhovni kontekst,
i danas aktualan i valjan, a Crkva korizmom kani očuvati njegovu trajnu vrijednost
i učinkovitost – kazao je Benedikt XVI. i dodao. Svrha je kršćanske korizmene liturgije
poticati duhovnu obnovu, u svjetlu duge biblijske tradicije, i nasljedovanje Isusa,
koji je četrdeset dnevnim boravkom u pustinji pokazao kako Božjom riječju pobijediti
đavla – rekao je Sveti Otac, a potom se osvrnuo na dvojakost četrdeset godišnjeg boravka
židovskog naroda u pustinji: Božja ljubav prema odabranom narodu te lutanje naroda
pustinjom, napasti i velike opasnosti, narodna pobuna protiv skrivenog Boga jer želi
blizinu Božju – podsjetio je Benedikt XVI. Tu dvojakost – dodao je Papa – susrećemo
i u Isusovu zemaljskom životu. Nakon krštenju u rijeci Jordanu, kad je na sebe uzeo
teret ljudskog grijeha, Isus 40 dana boravi u pustinju da bude s Ocem. U Isusovu se
životu neprestano smjenjuju razdoblja samoće da se moli Ocu i da bude s Njim sjedinjen
i razdoblja djelovanja među narodom. Dok je u pustinji i s Ocem, Isus je izložen opasnosti
i opsjednut je napastima i zavođenjima zloga, koji mu nudi mesijanski put moći, uspjeha
i vladanja, a ne sebedarje na križu. A inačica mesijanske moći i uspjeha jest mesijanska
ljubav, odnosno sebedarje – kazao je Papa. Ta je dvojakost – nastavio je Papa –
i crkveno obilježje na putu u pustinji svijeta i povijesti. U ovoj pustinji kao vjernici
možemo osjetiti Boga koji snaži duh, učvršćuje vjeru, hrani nadu i jača ljubav. Kroz
to iskustvo sudjelujemo u Kristovoj pobjedi nad grijehom i smrću. A pustinja je i
negativni vidik stvarnosti koja nas okružuje: ravnodušnost, siromaštvo života i vrijednosti,
sekularizam i materijalistička kultura, jer osobu ucjepljuje u svjetovno ozračje postojanja
koje niječe svaki odnos s nadnaravnim – primijetio je Benedikt XVI. dodajući: Nad
tim je ozračjem tamno nebo, jer ga zastiru oblaci egoizma, nerazumijevanja i varanja.
Unatoč tome, vrijeme se pustinje i u današnjoj Crkvi može pretvoriti u milosno vrijeme,
jer smo sigurni da Bog može učiniti da iz najtvrđe stijene poteče živa voda okrjepe
– ohrabrio je Sveti Otac Zaključujući katehezu Papa je vjernicima rekao da u korizmi
mogu steći novu hrabrost za prihvaćanje teškoća, nedaća i kušnji, svjesni da će Gospodin
učiniti da dan obuzme tamu. A ako smo bili vjerni Gospodinu slijedeći ga na križnom
putu, svanut će nam svijetli Božji svijet, svijet svjetla, istine i radosti; Bog će
stvoriti novu zoru – zaključio je Benedikt XVI. a potom je na raznim jezicima pozdravio
vjernike nazočne u dvorani Pavao VI. Hrvatske je hodočasnike pozdravio riječima:
Srdačno pozdravljam
hodočasnike hrvatskoga jezika. Danas, obredom pepeljenja, ulazimo u Korizmu, dragocjeno
vrijeme molitve i pokore. Pozivam vas da dubokom vjerom živite to vrijeme milosti!
Radosno vas sve blagoslivljam. Hvaljen Isus i Marija!