Crkvena zbivanja u BiH

Na spomendan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika, 11. veljače mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, pohodio je Socijalni centar Caritasa biskupije Banja Luka „Ivan Pavao II“ – Dom za starije osobe. Tom prigodom biskup Komarica je slavio Svetu misu u zajedništvu s fra Ivom Orlovcem, župnikom i gvardijanom na Petričevcu, jer se Dom nalazi u neposrednoj blizini župne crkve. Od 65 osoba na Misi su sudjelovali svi koji mogu ustati iz kreveta. Biskup Komarica je molio za bolesnike i za zdravstvene djelatnike i za sve one koji se brinu za bolesne. Zadržao se potom u dužem razgovoru s fra Rafaelom Lipovcem, članom Franjevačke provincije Bosne Srebrne. Fra Rafo je bio prvi misionar iz Franjevačke provincije Bosne Srebrne u Africi, a u Obalu Bjelokosti otišao je davne 1980. godine te se odatle vratio 1998. godine. Kada je došao u Obalu Bjelokosti, bilo je oko 5000 katolika, a kada ju je napuštao, njihov broj je bio oko 18 tisuća, a samo s tri svećenika na dužnosti.
Na Dan bolesnika i u kapeli Kuće Navještenja sestara Služavki Maloga Isusa u Gromiljaku slavljena je Sveta misa koju je, uz sudjelovanje bolesnika, njihove pratnje i ostalih vjernika predslavio župnik i kreševski dekan preč. Marko Perić. Svoju ljubav i solidarnost prema bolesnima i nemoćnima pokazali su i mladi i prijatelji Maloga Isusa aktivno sudjelujući u pjevanju i čitanju. „Svjetski dan bolesnika je dan, odnosno prilika, da se sjetimo bolesnih i nemoćnih oko nas, ali i da zahvalimo svima koji se angažirano brinu za njih. Valja uvijek imati na umu: Bolesti postoje samo u rječnicima, a u životu postoje samo bolesnici, koji su potrebni naše brige i pomoći“, kazao je župnik Perić.
Kardinalu Puljiću 13. veljače u talijanskom gradu Terni dodijeljena je nagrada sv. Valentina, zaštitnika toga grada. Na svečanoj ceremoniji, organiziranoj u biskupijskom muzeju u povodu dvadesete obljetnice opsade Sarajeva (1992.-2012.), nagradu kardinalu Puljiću "za njegovo trajno nastojanje za mir tijekom traumatičnoga rata" dodijelili su dijecezanski biskup mons. Vincenzo Paglia, gradonačelnik Loeopoldo Di Girolamo i predsjednik zaklade „Carit“ Stefano Pallotta. „Bez suživota ne postoji budućnost za Sarajevo, za Bosnu i Hercegovinu, za Europu i za cijeli svijet. Uistinu se nadam da se velika poruka mira može uzdići iz Sarajeva i proširiti se po svoj zemlji i svakom narodu, po cijelom svijetu. Sarajevo, grad podjele, rata i patnje može postati grad snova mira za cijeli svijet. Mir i suživot“, naglasio je kardinal Puljić zahvaljujući za dodijeljeno priznanje.
U povodu smrti sedmorice hercegovačkih franjevaca, koji su 1945. godine dovedeni iz mostarskog samostana te ubijeni i bačeni u Neretvu, provincijal dr. fra Ivan Sesar predslavio je 13. veljače Sveta misu u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru. Među koncelebrantima bio je i fra Častimir Majić, rođen 1914, koji je osobno poznavao pobijene fratre, a danas živi u samostanu u Chicagu. „Obilježavajući šezdesetsedmu obljetnicu pogibelji sedmorice fratara, oko stola Gospodnjeg okupila nas je ljubav a ne mržnja; ljubav prema onima koji su nas svojim životom zadužili i koji su i po cijenu vlastitog života ostali vjerni Kristu i Njegovoj Crkvi i tako nama u baštinu predali zapaljenu baklju vjere koju smo mi dužni čuvati i predati naraštajima koji dolaze“, kazao je provincijal Sesar.
U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Sarajevu, 13. veljače u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu predstavljane su tri knjige u (su)izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta: „Jakovljeva poslanica u Bibliji i Crkvi“ mons. dr. Mate Zovkića, „Kompendij katoličke pneumatologije, mariologije i eshatologije“ mons. dr. Nike Ikića i zbornik „120. obljetnica Bogoslovije“ koji je uredio dr. sc. Darko Tomašević. Knjiga profesora Zovkića plod je dugogodišnjeg rada i proučavanja Jakovljeve poslanice, a dobra je i za „pastoralce“ i za „stručnjake“. Zbornik o Bogosloviji u Sarajevu 15. je knjiga u nizu Studia Vrhbosnensia koji je Teologija pokrenula prije 25 godina (1986). Kompendij prof. Ikića nastoji čitatelja na sažet i jasan način upoznati s katoličkim dogmatskim traktatima o Duhu Svetom, Blaženoj Djevici Mariji te „posljednjim stvarima“ čovjekova života i njegove cjelokupne povijesti.
Na spomendan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, u dvorani Biskupskog Ordinarijata u Banjoj Luci predstavljen je Leksikon pokojnih svećenika Banjolučke biskupije autora mons. dr. Ante Orlovca. Tijekom predstavljanja rečeno je da je od 86 svećenika, koji su bili inkardinirani u Banjolučku biskupiju u 130 godina njezina postojanja, većina njih živjela u velikom siromaštvu, dijeleći sudbinu s povjerenim im stadom, a dobar dio župa u kojima su djelovali više ne postoji; 20 svećenika je ubijeno ili su umrli od posljedica teških fizičkih i psihičkih maltretiranja; 15 svećenika su prošli kojekakva suđenja i tamnice; devetorici se ne zna za grob; šestorica su prognana iz svoje biskupije; prosječni životni vijek svećenika Banjolučke biskupije je 61, 9 godina; od deset svećeničkih kandidata navedenih u knjizi, petorica su pravi mučenici za svoju vjeru i zvanje.
U utorak, 14. veljače, u sestarsku grobnicu na groblju sv. Josipa u Sarajevu sahranjena je milosrdnica sv. Vinka Paulskog sestra Sofija (Marija) Šimunović, članica Provincije Majke Divne – Sarajevo. Na kraju sprovodnih obreda od pokojne sestre Sofije oprostila se s. Dolores Filipović koja je s njom živjela i radila od 2000. godine u samostanu Majke Divne na Stupu. Ukratko je prikazala njezin životni put koji je završio u popodnevnim satima na blagdan Gospe Lurdske i na Svjetski dan bolesnika, 11. veljače, kada ju je Gospodin pozvao k sebi. Poslije ukopa slavljena je Misa zadušnica u sestarskoj crkvi sv. Vinka Paulskog u središtu Sarajevu. Misu je predslavio rektor crkve mons. Luka Kesedžić koji je naglasio trajno nastojanje pokojne sestre Sofije da bude strpljiva kao i spremnost da i teške stvari primi s blagim osmijehom. Sestra Sofija najprije je djelovala u kuhinji u Kući matici u Zagrebu pa potom u provincijalnoj kući u Sarajevu. Kao savjesna i marljiva kuharica, djelovala je kasnije i u Derventi i Zavidovićima te na kraju u sarajevskom naselju Stup.