Papa primio u audijenciju sudionike plenarne skupštine Zbora za nauk vjere

Kriza je vjere najveći izazov za današnju Crkvu; zbog toga je više nego ikada potrebno jedinstvo kršćana – to je, ukratko, bila glavna misao pape Benedikta XVI. u govoru sudionicima opće skupštine Zbora za nauk vjere, koje je primio u audijenciju u petak, 27. siječnja. Sveti se Otac osvrnuo na neke vidike ekumenskoga hoda, o čemu se razmišljalo i na spomenutom skupu koji je održan usporedo sa završetkom Molitvene osmine za jedinstvo kršćana.
Nalazimo se pred dubokom krizom vjere na velikim područjima u svijetu, pred gubitkom vjerskoga osjećaja koji je najveći izazov za današnju Crkvu – od te je misli Sveti Otac krenuo u govoru u kojemu je istaknuo da prioritet zauzimanja cijele Crkve ima biti obnova vjere. Nadam se da Godina vjere može pridonijeti, uz srdačnu suradnju svih članova Božjega naroda, da Bog ponovno bude nazočan u ovomu svijetu, te da se ljudima otvori pristup vjeri, pouzdanju u Boga koji nas je ljubio sve do kraja, u raspetom i uskrslom Isusu Kristu – istaknuo je Papa.
Ta je pak zadaća usko povezana s jedinstvom kršćana. Sveti se Otac stoga osvrnuo na neke doktrinarne vidike koji se odnose na ekumenski hod Crkve, te podsjetio da su ekumenski razgovori donijeli mnogo dobrih plodova, ali – kako je istaknuo - opasnost od lažnoga irenizma i ravnodušnosti, potpuno strane duhu Drugoga vatikanskog sabora, zahtijeva našu budnost. Ta je ravnodušnost prouzročena mišljenjem, koje je sve više rašireno, da istina nije dostupna čovjeku, te je stoga potrebno ograničiti se na pronalaženje pravila za praksu koja je u stanju poboljšati svijet. Tako bi vjera bila zamijenjena moralizmom bez dubokoga temelja – primijetio je Sveti Otac te dodao da je, naprotiv, središte pravoga ekumenizma vjera u kojoj čovjek pronalazi istinu koja se objavljuje u Božjoj Riječi.
Bez vjere bi cijeli ekumenski pokret bio sveden na oblik 'društvenoga ugovora' kojemu se pristupa zbog zajedničkoga interesa, dok je logika Drugoga vatikanskog sabora drugačija – primijetio je Sveti Otac te objasnio – Iskreno je traženje punoga jedinstva svih kršćana dinamizam potaknut Božjom Riječju, božanskom istinom koja nam govori u toj Riječi. Ključni je problem u raznim ekumenskim dijalozima – prema Papinim riječima – pitanje strukture objave, odnosno odnos između Svetoga pisma, žive tradicije u Svetoj Crkvi i službe apostolskih nasljednika kao svjedoka istinske vjere. Tu se podrazumijeva – dodao je Papa – pitanje ekleziologije koja je dio tog problema: kako Božja istina dolazi do nas.
Osim toga, bitno je raspoznavanje između Tradicije, pisano velikim slovom, i tradicijā – istaknuo je Sveti Otac te podsjetio da je vrlo važan korak u tom raspoznavanju učinjen primjenom odredbi za skupine vjernika koji dolaze iz anglikanske zajednice, a koji žele ući u puno jedinstvo Crkve, čuvajući vlastite duhovne, liturgijske i pastoralne tradicije koje su u skladu s katoličkom vjerom. Sveti Otac, naime, u različitim kršćanskim vjeroispovijestima prepoznaje duhovno bogatstvo koje je izraz jedine vjere i dar koji se ima podijeliti i zajedno pronaći u Tradiciji Crkve.
Papa se potom osvrnuo na još jedno važno pitanje, na metode primijenjene u raznim ekumenskim dijalozima koji također trebaju odražavati prvenstvo vjere. U tom je smislu potrebno hrabro se suočiti i sa spornim pitanjima, uvijek u duhu bratstva i uzajamnoga poštovanja – primijetio je Sveti Otac. Istaknuvši potom važnost dokumenata koji su rezultat raznih ekumenskih dijaloga, napomenuo je da su oni prinos pružen nadležnim vlastima Crkve koja je jedina pozvana konačno ih ocijeniti. Pripisivati im, naime, obvezujuću, ili gotovo završnu težinu u teškim pitanjima dijaloga, bez procjene crkvenih vlasti, u biti ne bi pomoglo u hodu prema punom jedinstvu vjere – napomenuo je Sveti Otac.
Za papu je Benedikta XVI. važno također jednoglasno govoriti o velikim moralnim pitanjima koja se odnose na ljudski život, obitelj, seksualnost, bioetiku, slobodu, pravednost i mir; i to crpeći iz Svetoga pisma i crkvene tradicije. Štiteći temeljne vrednote velike tradicije Crkve, štitimo čovjeka i sve stvoreno – istaknuo je Sveti Otac. Izrazivši na kraju nadu u suradnju između Zbora za nauk vjere i Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, kako bi se djelotvorno promicalo ponovno uspostavljenje punoga jedinstva među svim kršćanima, Papa je istaknuo da je podjela među kršćanima sramota pred svijetom, i protivi se Kristovoj volji. Jedinstvo nije samo plod vjere, nego i sredstvo, i gotovo pretpostavka za što vjerodostojnije naviještanje vjere onima koji još ne poznaju Spasitelja – istaknuo je na kraju Sveti Otac.