O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem
đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića te uz sudjelovanje apostolskoga nuncija
u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Marija Roberta Cassarija održano je 23. siječnja
u Zagrebu – priopćilo je Tajništvo HBK. Izvješće o radu Komisije za hrvatski martirologij
podnio je njezin predsjednik gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Prema odluci HBK
i BK BiH, komisija vodi brigu o žrtvama s područja Hrvatske i BIH. Kao primjer kvalitetnog
rada biskup Bogović istaknuo je djelovanje hercegovačkih franjevaca koji sustavno
rade na prikupljanju podataka o mučenicima na svome području. Biskup Bogović istaknuo
je da treba započeti s istraživanjima na terenu i odrediti u svakoj biskupiji odgovornu
osobu. Vlada Republike Hrvatske obavijestila je biskupe o novome sastavu Komisije
za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske. U Biskupsku komisiju HBK
za odnose s državom, na čijem je čelu kardinal Josip Bozanić, uz postojeće članove
izabrani su dubrovački biskup Mate Uzinić i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Nadalje,
Vijeće za obitelj HBK preimenovano je u Vijeće za život i obitelj. Također valja reći
kako su se biskupi s čuđenjem osvrnuli na izjave ministra zdravlja Vlade Republike
Hrvatske o početku ljudskoga života koje su u javnosti odjeknule kao nestručne, nehumane
i ideološki motivirane. „Crkva u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva“ – bila
je tema 52. Teološko-pastoralnog tjedna koji je danas zaključen u Međubiskupijskom
sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Taj jedinstveni znanstveno-pastoralni skup organizira
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, čiji je veliki kancelar zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić – u uvodnoj riječi na otvorenju – istaknuo kako taj
Tjedan na poseban način očituje katoličko zajedništvo biskupa, prezbitera, đakona,
redovnika, redovnica i Kristovih vjernika laika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Srijema, Bačke i Boke kotorske. Pozdravljajući sudionike skupa, vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljić istaknuo je da je tema skupa o Crkvi u Hrvatskoj u perspektivi
europskog društva važna te da je važno da Crkva u Hrvatskoj zauzme jasan, snažan i
organiziran stav o tome. To će onda i Crkvi u BiH pomoći da može iz svoje perspektive
braniti i zauzimati se za te kršćanske stavove i kršćanske korijene – kazao je kardinal
Puljić. Otvarajući Tjedan, dekan zagrebačkog KBF-a prof. dr. Josip Oslić rekao je
da se nakon referenduma za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i za Crkvu u Hrvatskoj
otvara jedna nova stranica te se s pravom postavljaju dva važna pitanja: koja će biti
uloga Crkve u novonastaloj situaciji te hoće li Crkva kakva je sada imati snage da
odgovori na izazove vremena koji će se artikulirati na razini sveprisutnih sekularizacijskih
i globalizacijskih procesa koji su zapravo postali sastavni dio suvremene europske
povijesti. Istaknuo je da Crkva i u novonastaloj situaciji ostaje uvijek vjerna svojem
temeljnom poslanju, koje je kroz stoljeća njegovala i koje će i dalje nastojati graditi
u budućnosti. To se poslanje sastoji u naviještanju Isusove spasenjske i oslobađajuće
poruke koja je upućena svim narodima svijeta. Kolikogod da smo jedni od drugih različiti
kulturološki i civilizacijski, svi smo zapravo upućeni na Isusa Krista kao jedinstveni
temelj koji sve nosi i drži – poručio je mons. Oslić. Uvodno predavanje na temu
„Doprinos Crkve europskom zajedništvu i identitetu“ održao je veliki kancelar KBF-a
kardinal Josip Bozanić. Apsolutno je potrebno – istaknuo je u predavanju kardinal
– s uvjerljivošću i svježinom europskom čovjeku, isto tako i hrvatskom čovjeku, ponovno
ponuditi antropološko viđenje koje se nalazi u osnovi kršćanskoga humanizma. Unatoč
svim isprekidanim, izgubljenim i krivudavim putovima kojima ide Europa, ona je toliko
toga pridonijela na području kulture, znanosti i umjetnosti te se dopustila oblikovati
od kršćana. U Europi nalazimo tenzije, a naša je odgovornost da se one dovedu u red,
jedinstvo i smisao. Ono čega se Crkva nikako ne može odreći jest naviještanje i svjedočenje
Krista. Europljani traže Boga, bilo svjesno ili nesvjesno. Veliko je nepoznavanje
kršćanstva i rasprava koja je obilježila prošlo razdoblje, u kojoj se raspravljalo
o kršćanskim korijenima našega kontinenta, a pokazuje koliko je kršćanstvo u Europi
vrlo malo poznato – rekao je zagrebački nadbiskup, dodavši da – premda je Europa stala
u odvajanje od Boga – Sin Božji nije napustio Europu. Uskrs nam svjedoči da postoji
vječnost i da na život treba gledati u svjetlu vječnosti. Upravo je perspektiva vječnosti
možda najveći doprinos što ga Crkva današnjega vremena može i treba dati čovjeku današnjega
vremena u Europi, u Hrvatskoj i svagdje – zaključio je kardinal Bozanić . Među
ostalim predavanjima ističemo ono dr. s. Valentine Mandarić, na temu „Konfesionalni
vjeronauk pred izazovima dekristajanizirajuće Europe“, kao i predavanje zagrebačkog
pomoćnog biskupa prof. dr. Ivana Šaška na temu „Kršćanski pogled i doprinos odgoju
i obrazovanju u Europi“. Dr. Mandarić istaknula je kako društveni procesi, dokumenti
i preporuke koje dolaze iz različitih europskih tijela zasigurno utječu na cjelokupno
religijsko ozračje u Europi, što se nužno odražava na vjeronauk u školi. Bez obzira
koliko ozračje bilo nepogodno, ono nas ne oslobađa od odgovornosti za trajno unapređenje
i osnaživanje vjeronauka – poručila je predavačica. Govoreći o ulozi konfesionalnog
vjeronauka u hrvatskim školama, podsjetila je na činjenicu da je u većini europskih
zemalja prisutnost vjeronauka u školi stoljetna baština, dok je u Hrvatskoj to iskustvo
bilo prekinuto na punih 40 godina. Dva desetljeća prisutnosti vjeronauka u našim školama
obvezuju nas na cjelovite analize, prosudbe i vrednovanja. Još uvijek ima prostora
i zahtjeva za bolje implementiranje vjeronauka u odgojno-obrazovni sustav, a jedan
od sadržaja svakako je i povezivanje vjeronaučnih sadržaja s iskustvom učenika – istaknula
je dr. Mandarić, zaključivši kako je potrebno raditi na kvalitetnoj izobrazbi vjeroučitelja,
kao i na njihovoj trajnoj formaciji. Govoreći o „Kršćanskome pogledu i doprinosu
odgoju i obrazovanju u Europi“, prof. dr. Ivan Šaško podsjetio je na ključnu ulogu
Crkve u razvoju školstva u Europi, kao i na činjenicu da u naravi i poslanju Crkve
jesu poučavanje i odgajanje. Stoga, gdje god živi Crkva tamo postoje tragovi njenog
sudjelovanja u tome procesu, a povijest jasno pokazuje da su i današnje strukture
i oblici prisutni u Europi iznikli iz kršćanskoga krila. Kršćanstvo Europi nije dalo
samo antropološke postavke kršćanskoga humanizma, nego orijentacijski put, temelje
institucija, lice vrijednosti utemeljeno na slobodi, jednakosti, dostojanstvu osobe,
početke demokracije i iznad svega teološku matricu društva – nedostatak koje osjećamo
danas kao iznimno značajnu krizu – zaključio je biskup Šaško.