Statistički podaci o stanju Crkve u Hrvatskoj

Zbog mnogih smutnji i nesnalaženja glede slučaja svećenika u Hrvatskom saboru ta tema ne silazi sa stranica hrvatskih tiskanih i elektornskih obavijesnih sredstava. Budući da se u sve umiješala politika, onda se i unutarcrkveni potezi politiziraju. Da je riječ o pukom izvještavanju, još bi bilo dobro, ali budući da je riječ o tome tko je za, a tko protiv, argumenti koji se rabe, mjesto da osvijetle stvarnost, još je više zatamnjuju.
Valja početi od osnovnoga pitanja: U čijoj je službi svećenik, ako ne u službi Crkve, tj. naroda Božjega. Narod Božji pak nije politička stranka ni udruga. A svećenik ima biti iznad svih posebnosti. U tom narodu Božjem postoje i različite službe i odgovornosti. Ne bi valjalo polaziti od pretpostavke da je neki biskup kriminalac, nego je on odgovoran za život vjernika pa stoga oni kojima on povjerava određenu službu imaju njemu polagati račune.
Kad je o računima riječ, na žalost i novac se kadšto uzima kao argument. Tako i netko tko demagoški tvrdi da ljudi kopaju po kantama, a da se pritom žali što nije još ništa dobio od biskupa na ime mirovine te zaključuje da je riječ o kontroli, podliježe također sličnom protupitanju jer želi da Crkva ne prima tolike novce iz proračuna. Pritom zaboravlja da i njegova mirovina onda dolazi također iz proračuna jednako kao i plaća zastupnika. Kad smo već kod toga, valjalo bi doznati od istraživačkih novinara, kakva je imovinska kartica toga zastupnika.
Glede onog što Crkva dobiva iz proračuna, i što je stalni refren nekih političara, valja pripomenuti da je to, uzme li se samo računalo, tek oko 18.000 kuna po glavi neke crkvene osobe, ali tu ne spadaju redovnici niti redovnice, osim ako imaju kanonsko poslanje na župi ili kao profesori na crkvenim učilištima. Valja također tu dodati, prema statističkim podatcima koji su svima dostupni, da Hrvatska ima 4.429.000 stanovnika od čega su 3.981.000 ili 89.88% katolika. U Hrvatskoj postoji 17 biskupija i 1.598 župa te 15 ostalih pastoralnih središta.
Prema istim podatcima, zaključno s 30. travnja prošle godine, u Crkvi u Hrvatskoj ima 25 biskupa te 2343 svećenika od čega 1.540 dijecezanskih a 803 redovnička. U Hrvatskoj je, nadalje, 11 stalnih đakona, 175 redovnika nesvećenika i 3536 redovnica te 1.912 katehista. Sjemeništaraca je 149 a bogoslova 438.
Što se tiče obrazovnih središta koja su u vlasništvu ili kojima upravljaju biskupije ili redovničke zajednice, od jaslica i vrtića do fakulteta, u Hrvatskoj ih je ukupno 41. Pohađa ih ukupno 13.362 učenika i studenata. Biskupije i redovničke zajednice vode jednu bolnicu, 30 domova za starije osobe i nemoćne, 53 sirotišta, jaslica i vrtića, 14 obiteljskih savjetovališta i drugih centara za zaštitu života, 16 specijaliziranih centara za socijalni odgoj i preodgoj te 6 ostalih institucija.