Još se uvijek pogledava na prošlu godinu s različitih vidika. Podsjećamo da je prošla
godina bila Boškovićeva godina o tristotoj obljetnici njegova rođenja. Osim simpozija
u Zagrebu, održan je i u Rimu, ali bile su izdane i poštanske marke u Hrvatskoj i
u Vatikanu. No dan nakon završetka međunarodnoga znanstvenog skupa, koji je 10. prosinca
2011. pod naslovom “Pater Ruđer Josip Bošković:gojitelj istine” održan na Papinskom
sveučilištu Gregoriana, papa Benedikt XVI. u svom se nedjeljnom nagovoru prije podnevnoga
Angelusa obratio hrvatskim hodočasnicima na trgu Sv. Petra sljedećim riječima na hrvatskom
jeziku: “Srdačno pozdravljam
sve hrvatske hodočasnike, a osobito sudionike simpozija o Ruđeru Josipu Boškoviću,
velikom sinu hrvatskog naroda koji je ostavio svoj trag i u gradu Rimu. Ovaj isusovac,
znanstvenik i diplomat na izvrstan način utjelovljuje i svjedoči svezu između vjere
i znanosti. Dragi prijatelji, neka Gospodin blagoslovi vas i vašu domovinu. Hvaljen
Isus i Marija!” Time je Benedikt
XVI, nasljednik pape Benedikta XIV. koji je u važnim pitanjima tražio mišljenje znamenitoga
Dubrovčanina (stabilnost kupole bazilike Sv. Petra 1742., olujna pijavica nad Rimom
1749., poplava Tibera u prosincu 1750. i siječnju 1751., mjerenje duljine stupnja
na ‘meridijanu Sv. Petra’ 1750.-1752., izrada egzaktnoga zemljovida Papinske Države
1755.), ponovo u obraćanju hrvatskim znanstvenicima istaknuo Boškovićevu ulogu u povijesti
grada Rima kao glavnoga grada tadašnje Papinske Države, njegovo djelovanje u Rimskom
kolegiju kao središnjem isusovačkom učilištu i njegovo značenje u odnosu Crkve prema
znanosti. Kao što je poznato, prvi je put Papa to učinio u Hrvatskom narodnom kazalištu
prilikom susreta s hrvatskom inteligencijom tijekom pastoralnoga pohoda Hrvatskoj
u lipnju ove godine. Tada je upotrijebio kvalifikativ “gojitelj istine” (cultore della
verità), koji je odabran za naslov znanstvenoga skupa o Boškoviću na Gregoriani. Zbilo
se to na nedjelju Gaudete, kad papa po drevnom rimskom običaju blagoslovi kipiće Djeteta
Isusa i obraća se malenima, pa se u okupljenu mnoštvu mogao uočiti znatan broj bračnih
parova s dojenčadi i s kipićima u rukama. Nije se tom zgodom moglo ne prisjetiti:
jedan takav Bambin čuvao se i štovao u kući Boškovića na Prijekomu, a slijedom testamentarne
odluke Anice Bošković očuvao nam se u samostanu Sigurata, te je resio prvu temu “Rođen
u Dubrovniku” i na dubrovačkoj i na pariškoj i na rimskoj izložbi o Boškoviću. Bio
je to profesor Ivica Martinović, koji je tom zgodom otkrio i spomen ploču u atriju
Gregoriane.