Odgovor na krizu vjere nalazimo u radosti Svjetskih dana mladeži, koji su istinski
lijek za umornu vjeru – ustvrdio je Benedikt XVI. tijekom tradicionalne predbožićne
audijencije za razmjenu božićnih čestitki s Rimskom kurijom. Podsjećajući na glavne
događaje tijekom godine, Sveti se Otac posebno osvrnuo na novu evangelizaciju u Europi
rekavši da se može u iskustvu Svjetskih dana mladeži otkriti oruđe za obnovu kršćanskog
života. Govoreći o Europi, „pogođenoj umorom kršćana“, usporedio ju je s Afrikom
gdje se rukom dotiče „kršćanska radost“, koja obnavlja snagu da se u teškim uvjetima
ljudskog trpljenja služi Kristu, da se služi drugima ne vodeći računa o vlastitom
blagostanju. Susret s takvom vjerom, spremnom na žrtvu, u kojoj i jest radost, snažan
je lijek protiv zamjetnog umora kršćana u Europi – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći
kako je cijela godina bila u znaku nove evangelizacije, počevši od ustanovljenja Papinskog
vijeća za novu evangelizaciju do proglašenja Godine vjere, s nakanom da se promijeni
stanje, rekao je da nitko ne može sam riješiti problem. Srž crkvene krize u Europi
jest u krizi vjere. Ako ne nađemo odgovor, ako se ne oživi vjera, bivajući duboko
uvjerenje i stvarna snaga zahvaljujući susretu s Isusom Kristom, onda su sve reforme
uzaludne – istaknuo je Benedikt XVI. Kako naviještati Evanđelje? Na to je pitanje
Sveti Otac odgovorio govoreći o baštini Svjetskih dana mladeži, koju je nazvao „lijekom
protiv umornog vjerovanja“. Na svjetskim danima mladih doživljava se „novo iskustvo
katolištva, univerzalnosti Crkve, gdje u susretu s Gospodinom i u jedinstvenom
slavlju iščezavaju različitosti. Zajedničko je slavlje svojevrsna domovina srca jer
nas objedinjuje u veliku obitelj. Činjenica da su svi ljudi braća i sestre na svjetskim
danima nije ideja, nego je stvarno iskustvo koje rađa radost – primijetio je Papa. Iz
tog se osjećaja – nastavio je Sveti Otac – rađa novi način kršćanskog življenja.
Osvrnuvši se na susret s dvadeset tisuća dragovoljaca na Svjetskom danu mladih u Madridu
rekao je da su ti mladi u svojoj vjeri žrtvovali dio života, ne zato jer je to bilo
naređeno ili jer se tako zarađuje nebo a izbjegava pakao, ili zato jer su željeli
biti savršeni. Ti su mladi činilo dobro, premda je bilo teško i morali su se nečega
odreći, jer je lijepo činiti dobro, lijepo je biti na raspolaganju drugima. Ali za
to je potrebna odvažnost. Ti se mladi nisu obazirali unatrag, odnosno na sebe – kazao
je Papa dodajući da u Europi mnogi kršćani najviše gledaju na sebe, sebi čine dobro,
gledaju unatrag i stoga su u opasnosti da se poput Lotove žene pretvore u stup soli.
A velika je napast za ljude da se prije svega skrbe o sebi, da se okreću natrag, i
tako bivaju unutra prazni, postaju stupovi soli – ustvrdio je Benedikt XVI. Nastavljajući
promišljanje o Svjetskim danima mladeži kao putokazu za novu evangelizaciju, Papa
je istaknuo „klanjanje“, duhovni čimbenik Svjetskih dana mladeži. Unatoč neizmjernom
mnoštvu mladih pred Presvetim se stvarao golemi muk, to se osjetilo u Hyde parku u
Londonu, te u Zagrebu i na Svjetskom danu mladih u Madridu. S Euharistijom na skupovima
mladih ističe se i nazočnost sakramenta pokore, koju mladi naravno doživljavaju,
a ta spontanost nedostaje drugdje – rekao je Papa. Završavajući govor Papa se ponovno
osvrnuo na gospodarsko-financijsku krizu u Europi rekavši da je u prvom redu riječ
o etičkoj krizi koja uništava pokretačku snagu odgovornosti i zauzimanja za druge,
poglavito siromašne. Toj krizi odgovara radost Svjetskih dana mladeži, ona
je odgovor na sumnju o opstojnosti Božjoj, koja biva i sumnja o čovjeku. Svjedoci
smo naglog širenja te sumnje, zamjećujemo je u pomanjkanju radosti, u nutarnjoj tuzi
koja se može primijetiti na ljudskim licima. Jedino vjera mi jamči da život i u teškim
vremenima ima smisla. Veselje vjere dolazi iz nutrine, a upravo to predivno iskustvo
svjedoče Svjetski dana mladeži. Podsjećajući na brojna apostolska i pastoralna
putovanja u 2011. godini, Sveti se Otac osvrnuo i na nedavni međuvjerski susret u
Asizu. Mogli smo se susresti u ozračju prijateljstva i uzajamnog poštivanja, ljubavi
prema istini i zajedničkoj odgovornosti za mir. Nadamo se da je susret obnovio zauzimanje
za mir, pomirbu i pravednost u svijetu – zaključio je Benedikt XVI.