Povijest ne stvaramo sami; Bog nije daleko od čovjeka, nego se sagnuo nad njega i
učinio se čovjekom – istaknuo je papa Benedikt XVI. u četvrtak, 15. prosinca, tijekom
Večernje održane u Bazilici svetoga Petra s više od 10.000 studenata rimskih veleučilišta.
Sveti se Otac osvrnuo na dramu ideologijā, na one koji su pokušali izgraditi svijet
bez Boga, uništavajući na kraju čovjeka. Susret je bio vrhunac proslave 20. obljetnice
dušobrižništva sveučilišta, koje je ustanovio blaženi Ivan Pavao Drugi. Tom su prigodom
ikonu Marije Sedes Sapientiae španjolski sveučilištarci predali studentima rimskoga
sveučilišta 'La Sapienza'. U svijetu koji juri, koji je rastresen, nestrpljiv,
koji sve više i u svakoj životnoj sredini rabi neposredne putove nove tehnologije,
Papa je riječima apostola Jakova pozvao mnoštvo sveučilištaraca okupljenih u bazilici
da oponašaju zemljoradnika koji, nakon što je pripremio teren, ustrajno čeka dragocjeni
plod zemlje. Potom ih je potaknuo da se u ovo vrijeme iščekivanja zaustave i razmisle,
kako bi pripravili srce za dolazak Otkupitelja u Betlehemsku špilju, za to neizrecivo
otajstvo svjetla, ljubavi i milosti. Upravo u strpljenju, vjernosti i ustrajnosti
u traženju Boga, u otvaranju Njemu, On otkriva svoje Lice – napomenuo je Papa. Nije
nam potreban neki opći, neodređeni Bog, nego živi i pravi Bog koji čovjekov obzor
budućnosti otvara perspektivi čvrste i sigurne nade, bogate vječnošću, i koja omogućuje
da se hrabro suočavamo sa sadašnjošću u svim njezinim vidicima. Samo ćemo tako, strpljivo
i vjerno, susresti pravoga Boga koji se nagnuo nad čovjeka sve do toga da je postao
tijelo; samo ćemo tako biti sigurni da nismo sami – istaknuo je Sveti Otac. Dragi
prijatelji, poziv svetoga Ivana „Budite ustrajni, braćo, sve do Gospodinova dolaska“,
podsjeća nas da nam je dana sigurnost velike nade svijeta, i da nismo sami, te da
povijest ne stvaramo sami. Bog nije daleko od čovjeka, nego se sagnuo nad njega i
postao tijelo, kako bi čovjek shvatio gdje boravi čvrsti temelj svega, ispunjenje
njegovih najdubljih težnji: u Kristu – rekao je Sveti Otac. Strpljivost je – prema
Papinim riječima – krepost onih koji se pouzdaju u Kristovu nazočnost u povijesti,
koji ne dopuštaju da ih svlada kušnja da svu nadu polože u neposrednost, u tehnički
savršene nacrte, ali daleke od najdublje stvarnosti koja čovjeku daje najveće dostojanstvo,
odnosno to da je stvorenje na sliku i priliku Božju. Koliko su puta ljudi pokušali
sami izgraditi svijet, bez Boga ili protiv Njega! – istaknuo je Papa te dodao da je
ishod toga obilježen dramom ideologijā koje su se, zapravo, pokazale protiv čovjeka
i njegova najdubljega dostojanstva. Biti ustrajni i strpljivi znači naučiti graditi
povijest zajedno s Bogom, jer je samo gradeći na Njemu i s Njim građevina dobro utemeljena,
i nije iskorištena u ideološke svrhe, nego je doista dostojna čovjeka. Istaknuvši
nadalje da je u betlehemskoj špilji ljudska samoća pobijeđena, Papa je napomenuo da
stoga povijest ljudskoga roda možemo planirati, ne na utopiji, nego na sigurnosti
da je Krist nazočan i da nas prati. Potom je pozvao sve da prihvatimo u naručaj Djetešce,
da krenemo od Njega i s Njim kako bismo se suočili sa svim teškoćama te, spajajući
vjeru i kulturu, izgradili grad ljudi. Osvrnuvši se na kraju na predaju Gospine ikone
koja će, počevši od rimskoga sveučilišta biti ponijeta u brojne kapelanije, Sveti
je Otac nazočnim mladima rekao da se pouzdaje u njihovo svjedočanstvo vjernosti i
apostolskoga zalaganja, te ih pozvao da svima donesu navještaj Radosne vijesti. Ponesite
svima navještaj da je pravo Božje lice u betlehemskom Djetešcu, tako blizu svakomu
od nas da se nitko ne može osjetiti isključen, nitko ne smije sumnjati u mogućnost
susreta, jer On je strpljivi i vjerni Bog koji zna čekati i poštovati našu slobodu
– istaknuo je na kraju Sveti Otac.