U talijanskom gradu Anagni, koji nazivaju gradom papa, 9. prosinca apostolskom nunciju
u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadbiskupu Alessandru D'Erricu dodijeljena je nagrada
„Bonifacije VIII.“. Ovo međunarodno priznanje dodijeljeno je nunciju D'Erricu uz obrazloženje
da su, po njegovu „pastoralnom i diplomatskom djelovanju, činjenom u ime Crkve u složenosti
međureligijskih i društvenih odnosa balkanske regije, uzdizane na osobit način vrijednosti
koje promiče nagrada Bonifacije VIII.“. Zahvaljujući za dodijeljenu nagradu, nuncij
D'Errico je naglasio da u Bosni i Hercegovini „postoji potreba za dijalogom, a ne
za rješenjima uspostavljenima zakonom jačega“ te da je „osobito potreban dijalog koji
daje prvenstvo onom što je zajedničko, a ne onom što dijeli; dijalogu koji pokazuje
iskrenu želju da se radi zajedno i ide zajedno sa svim ljudima dobre volje u ozračju
međusobnog povjerenja i zajedničkog zauzimanja za budućnost zemlje“. Rekao je da bi
bilo „potrebno imati hrabrosti i odlučnosti završiti s ratnom prošlošću i staviti
u stranu predrasude i sumnje koje još uvijek postoje u odnosima između pojedinaca
i između konstitutivnih naroda“. U Banjoj Luci, u organizaciji Narodne skupštine
RS, održana je 10. i 11. prosinca Međunarodna konferencija o ljudskim pravima. Među
brojnim sudionicima bio je i biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica te predstavnik
Svete Stolice msgr. Joseph Arshad, savjetnik Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini.
Tijekom skupa razgovaralo se o aktualnom statusu ljudskih prava kao i o zakonodavstvu
i Europskoj konvenciji odnosno njezinu provođenju u praksi. Nakon što je progovorio
općenito o zalaganju Crkve na planu promicanja ljudskih prava, mons. Arshad je kazao
da, uz veliko materijalno obnavljanje nakon rata, Crkva nikada ne zaboravlja da je
njezina prvotna zadaća duhovna ističući potrebu izgradnje povjerenja u mirnu i tolerantnu
koegzistenciju koja se temelji na istinskim ljudskim pravima i temeljnim slobodama,
propovijedanje oproštenja, pomirenja i ljubavi, pomaganje pri duhovnom liječenju,
rušenje zidova mržnje i predrasuda te gradnja mostova mira među pojedincima i narodima,
podupiranje povratka izbjeglica i prognanika, tješenje ožalošćenih i pomaganje siromaha,
bolesnih, zapostavljenih i onih koji nemaju glasa. U Goraždu je 15. prosinca proslavljen
prvi spomendan Drinskih mučenica koje su 24. rujna 2011. u Sarajevu proglašene blaženima.
Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i predsjednik Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine biskup Komarica zajedno s osmoricom svećenika i malobrojnim župljanima
Goražda te hodočasnicima iz Sarajevu okupili su se najprije pored rijeke Drine te
zajedno molili kod spomen obilježja koje su 25. rujna 2011. podigli Bosansko-podrinjski
kanton i Općina Goražde u suradnji s Vrhbosanskom nadbiskupijom u čast sestrama Kćeri
Božje ljubavi koje su na tom mjestu usmrćene i bačene u rijeku Drinu. Nakon što su
spustili crvene ruže u rijeku Drinu kao znak mučeničke smrti blaženica, slavili su
Svetu misu u župnom centru sv. Dominika u Goraždu. Istoga dana spomendan Drinskih
mučenica po prvi put je svečano proslavljen u crkvi Kraljice sv. krunice u Sarajevu
u kojoj se na tzv. pokrajnjem oltaru nalazi slika pet sestara Kćeri Božje ljubavi
otkrivena na svečanoj Euharistiji beatifikacije 24. rujna 2011. u Sarajevu. Svečanu
Euharistiju predslavio je mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u Bosni i Hercegovini
uz suslavlje šesnaest svećenika te sudjelovanje većeg broja sestara Kćeri Božje ljubavi
i redovnica iz drugih družbi, bogoslova i drugih vjernika. Biskup Vukšić je u propovijedi
pojasnio da su pet sestara s Drine kršćanske mučenice ne prvenstveno zato što ih je
netko ubio iz mržnje prema moralnim vrednotama, kao što se to stvarno dogodilo, nego
zato što su one iz ljubavi prema tim istim vrednotama radije prihvatile smrt negoli
da pristanu na gaženje tih vrednota. Dodao je da su u tome, kao i svi drugi mučenici,
velika pouka osobito ovom vremenu kad vrednote, za koje su one dale život, tako često
bivaju gažene. „Osim velikoga primjera vjernosti, ove 'naše' mučenice, ovaj put je
naglasak na ovo 'naše', poziv su da još više poštujemo 'svoje' mučenike – naglasak
je na svoje – kojih nije manjkalo ni u jednom vremenu ove krajevne Crkve. Potrebno
je na crkven način otkriti i više poštivati domaće mučenike“, istaknuo je biskup Vukšić.
Ravnateljice dječjih vrtića, čiji su osnivači crkvene institucije, 14. prosinca
održalu su svoj susret u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu.
Susret je održan na poziv predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
biskupa Komarice, koji je i predsjedao, a na inicijativu Konferencije viših redovničkih
poglavara i poglavarica BiH pa je na susretu sudjelovala i predsjednica s. Ivanka
Mihaljević, provincijalna glavarica Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije.
Sudjelovale su i ravnateljice ili predstavnice vrtića iz: Mostara, Međugorja, Busovače,
Novog Travnika, Žepča, Lug-Brankovića, Sarajeva, Kiseljaka, Viteza, Bugojna, Bijelog
Polja, Livna, Neuma te ravnateljica Male škole u Varešu. Budući da većina spomenutih
vrtića ima nemalih poteškoća s financiranjem, sudionici susreta razmišljali su o načinu
da i vrtići u vlasništvu katoličkih institucija budu makar dijelom financirani iz
općinskih proračuna što kod većine spomenutih vrtića nije slučaj. Sudionici su se
suglasili da se Biskupskoj konferenciji BiH predloži osnivanje Odbora za dječje vrtiće
pri nadležnom Povjerenstvu BK BiH koji bi se, između ostaloga, pozabavio i ovim pitanjem.
Don Ivan Turudić, župnik čapljinski, organizira u „Mogorjelu“ u Čapljini tri javna
predavanja o bogoobličnim krjepostima kroz tri srijede došašća u večernjim satima.
Prve je srijede, 7. prosinca, govorio sam župnik o vjeri, druge je srijede, 14. prosinca,
govorio o nadi biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski
mons. dr. Ratko Perić, a treće srijede, 21. ovoga mjeseca, predviđeno je predavanje
don Ivana Marčića, kapelana s Gradine, o temi ljubavi. Biskup Perić je raznim biblijskim
slikama i prispodobama osvjetljavao kršćansku vrlinu nade koja nam je potrebna za
vječno spasenje.