Opća audijencija srijedom

Sveti je Otac na današnjoj općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. nastavio katehezu o molitvi u Svetome Pismu. Danas je pak govorio o Isusovoj molitvi koju su prenijeli evanđelisti Matej i Luka, rekavši da je ona „dragulj“, himan mesijanske radosti.
Citirajući početak Isusove molitve: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje,...rekao je da se izvornu grčku riječ 'ehomologoumai' obično prevodi sa „zahvaljujem“, a ona u tekstovima Novoga zavjeta označava posvemašnje poznavanje Božjeg djelovanja i bezuvjetno slaganje s njim. Radosno je zahvaljivanje vrhunska molitva koja izražava duboko i intimno Isusovo zajedništvo s Očevom voljom u Duhu Svetome, i njegovo božansko sinovstvo – ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći pak o poznavanju među osobama, rekao je da iz svakodnevnoga iskustava znamo kako poznavanje neke osobe uključuje uzajamnu nutarnju vezu, bez ostvaraja zajedništva ne može se upoznati neku osobu. U zahvalnom himnu kao i u svekolikoj svojoj molitvi Isus očituje da istinsko poznavanje Boga pretpostavlja zajedništvo s Njim. Čovjek može samo po Isusu koji je u savršenom zajedništvu s Bogom „pristupiti“ Bogu i osjetiti radost sinovstva – kazao je Papa i dodao:
Približavanje Bogu pretpostavlja poznavanje njegovih otajstava. Bog se na isti način ne obraća svim ljudima, nekima se radije obraća. Božanska objava ne poštuje zemaljsku logiku, prema kojoj moćnici i umnici posjeduju važne spoznaje koje prenose jednostavnom narodu, odnosno malenima. Bog postupa sasvim drukčije, On se u prvom redu obraća 'malenima', to je Očeva volja, a Sin je radosno prihvaća – istaknuo je Benedikt XVI.
A ta se radost – nastavio je Papa – zajednička Ocu i Sinu, širi i na nas jer je Isus suglasan s Očevom voljom. Isus u ovome slavljeničkom himnu očituje nakanu da u svoju sinovsku spoznaju uvrsti sve one koji su Bogu mili, a maleni su svi oni koji prihvaćaju Isusov dar, i samo oni mogu prihvatiti taj dar koji su čista srca, koje u Isusu Kristu može prepoznati lice Božje; jednostavno srce poput dječjeg, bez umišljenosti onoga tko se zatvara u sebe, misleći da mu nitko nije potreban, čak ni Bog – objasnio je Sveti Otac.
Govoreći o evanđeoskom kontekstu Isusove molitve, Papa je istaknuo kako evanđelist Luka najavljuje molitvu riječima: U isti čas zatitra od veselja u Duhu Svetom te reče: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje...Isus se raduje polazeći od dubine svoje biti, koja je jedinstvo zajedništva i ljubavi s Ocem u punini Duha Svetoga. Uključujući i nas u svoje sinovstvo, Isus nas poziva da se otvorimo svjetlu Duha Svetoga, i molimo se u Duhu Svetom koji neizrecivim uzdisajima posreduje za nas... prema planovima Božjim i objavljuje nam Očevu ljubav – istaknuo je Papa.
Osvrnuvši se na Matejev opis Isusove molitve, Sveti je Otac rekao da nakon molitve slijedi niz Isusovih poziva: Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti. Isus zahtijeva da se ide k Njemu, istinskoj mudrosti, Njemu koji je ponizna i blaga srca; Uzmite jaram moj na se i učite od mene... Mudrosni put evanđelja nije nauk koji se ima naučiti napamet niti je etički prijedlog, nego je Osoba koju valja slijediti, jedinorođeni Sin Božji u savršenom zajedništvu s Ocem – ustvrdio je Benedikt XVI.
Zaključujući današnju katehezu Papa je rekao da se i mi možemo sinovskim povjerenjem po daru Duha Svetoga u molitvi obraćati Bogu, zazivajući ga 'Oče' ali nam je potrebno srce malenih, „siromašnih u duhu“ da priznamo svoju nedostatnost, da sami ne možemo graditi svoj život, nego da nam je potreban Bog, potrebo je susresti Ga, slušati i razgovarati Njim. Molitva nas otvara daru Božjem, Njegovoj mudrosti, samom Isusu, i čini da se pokoravamo njegovoj volji i u njoj nalazimo okrjepu na mukotrpnom hodu – zaključio je Benedikt XVI.