Papa oko petnaest sati stigao u Benin

Sveti je Otac jutros u devet sati krenuo iz rimske zračne luke Leonardo Da Vinci na 22. apostolsko putovanje, a u petnaest sati njegov je zrakoplov sletio u međunarodnu zračnu luku u gradu Cotonou, u Beninu, gdje ga je dočeo predsjednik Benina s visokim državnim dužnosnicima, vojnim časnicima i crkvenim uglednicima. Nakon Predsjednikove dobrodošlice Sveti je Otac, pozdravljajući nazočne, objasnio je razloge svojega putovanja u Benin.
Ističući da je apostolsko putovanje odgovor na Predsjednikov poziv i na poziv Beninske biskupske konferencije u sretnim okolnostima obilježavanja 40. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Benina i Svete Stolice te 150. obljetnice evangelizacije u Beninu, Papa je kazao da će borak u Beninu omogućiti brojne susrete, te da će nedjeljno euharistijsko slavlje prije povrataka u Rim biti vrhunac apostolskog putovanja u Benin.
Ostvaruje se moja želja da u afričkoj zemlji predam apostolsku pobudnicu 'Africae munus', koja će biti vodilja pastoralnog djelovanja u mnogim kršćanskim zajednicama. Osim toga, ima još jedan razlog mojega dolaska u Benin. Uvijek sam cijenio sina ove zemlje kardinala Bernardina Gantina, s kojim sam dugo radio u istom Vinogradu. Pomagali smo mojem prethodniku, blaženom Ivanu Pavlu II. u vršenju njegove petrovske službe. Imali smo prigode za međusobne susrete, za duboke rasprave i zajedničku molitvu. Mnogi su poštivali i cijenili kardinala. Osjećam se dužnim posjetiti njegovu zemlju i pomoliti se na njegovu grobu, zahvaliti Beninu što je Crkvi darovao tog uglednog sina – kazao je Benedikt XVI.
Govoreći o Beninu, Papa je istaknuo bogatstvo i plemenitost njegovih tradicija kao i uglednu povijest. U ovoj prigodi želim pozdraviti plemenske čelnike. Njihov je doprinos vrlo važan za izgradnju budućnosti Benina. Želim ih ohrabriti da svojom mudrošću i poznavanjem običaja pridonesu skladu između tradicije i modernosti – kazao je Papa.
Ne treba se bojati modernosti – nastavio je Sveti Otac – no, modernost se ne može graditi na zaboravu povijesti. Mudrost ima pratiti modernost radi dobra svih te da se izbjegnu postojeće zapreke na afričkom kontinentu i drugdje, poput bezuvjetnog podložništva tržišnim i financijskim zakonima, nacionalizma ili naglašenog i sterilnog plemenskog uređenja, iskorištavanje međuvjerskih napetosti u političke svrhe na štetu općega dobra, kao i zanemarivanje ljudskih, kulturnih, etičkih i vjerskih vrijednosti – upozorio je Benedikt XVI. dodajući:
Prijelaz u modernost ima se zasnivati na jasnim mjerilima, utemeljenim na priznatim vrlinama, koje su izražene u vašem nacionalnom geslu i koje su ukorijenjene u dostojanstvu osobe, u važnosti obitelji i u poštivanju života. Sve te vrijednosti vode općem dobru, koje ima prednjačiti i biti najveća briga odgovornih. Bog ima pouzdanja u čovjeka i skrbi se za njegovo dobro. Na nama je da pošteno i ispravno odgovorimo na uzvišenost Božjega pouzdanja – istaknuo je Benedikt XVI.
Govoreći o Crkvi rekao je da ona daje poseban prinos svojom prisutnošću, molitvom i raznim djelima milosrđa, naročito u odgojnom i zdravstvenom području. Crkva želi biti bliska potrebitome i svima koji traže Boga, želi da ljudi shvate da Bog postoji i da je potreban, da je prijatelj čovjeku. U duhu prijateljstva i bratstva dolazim u vašu zemlju, gospodine predsjedniče – zaključio je Benedikt XVI.