O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Hrvatski državni sabor donio je 1999. godine Odluku o proglašenju 18. studenog Danom
sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kojom je određeno na dostojanstven i primjeren
način odati počast svim sudionicima obrane Vukovara – grada simbola hrvatske slobode.
Ovogodišnje geslo obilježavanja Dana grada uzeto je iz pjesme Gabi Novak koja govori
o „Hrabrim ljudima!“ Sutrašnji program započinje u 10 sati u dvorištu Opće bolnice
u Vukovaru, a potom kreće Kolona sjećanja ulicama grada prema Memorijalnom groblju.
U 12.30 sati predviđena je molitva za sve žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi
đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. U 13 sati misu predvodi vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljić, a suslavit će i drugi pridošli biskupi i svećenici. Organizacijski
Odbor moli sve hrvatske građane da toga dana u večernjim satima upale svijeće u svojim
domovima kao sjećanje na žrtvu grada Vukovara za Hrvatsku. U Škabrnji, koja sutra
također obilježava 20. godišnjicu stradanja, Svetu Misu u župskoj crkvi Uznesenja
Blažene Djevice Marije, u 11 sati, predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Križevački
vladika Nikola Kekić uputio je 12. studenog svim vjernicima poslanicu u povodu velikoga
jubileja Križevačke eparhije – 4 stoljeća života Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj.
Vladika u poruci najprije ističe Božju ljubav i prijateljstvo prema čovjeku, čak i
kada se čovjek odmeće od Boga. „Sin Božji utjelovio se i postao čovjekom Isusom...
Znao je Isus da će se u njegovoj Crkvi kroz cijelu povijest do svršetka svijeta pojavljivati
lažni proroci i vuci grabežljivi koji će nastojati Crkvu razjediniti i uništiti.“
Povijesni tijek i razvoj Crkve potvrdio je Isusove riječi, međutim, uvijek je bilo
u Crkvi ljudi vođenih Duhom Svetim koji se nisu mirili s grijesima svojih predaka,
nastojeći naći načine ponovne uspostave zajedništva u razjedinjenoj Crkvi. „Mi pripadnici
današnje Križevačke eparhije prisjećamo se velikih ljudi koji su prije punih 400 godina
na ovim našim prostorima u teškim društvenim vremenima uspjeli ostvariti Isusovu želju
'da budu jedno' (Iv 17, 11). Daleke 1611. godine čovjek velike vjere i pouzdanja u
Božju Providnost biskup Simeon Vratanja, u potpunosti predan ovim Isusovim riječima,
dobivši u manastiru Marči privolu svoga klera i narodnih starješina, pošao je u Rim
s tadašnjim rimskim biskupom papom Pavlom V. obnoviti crkveno zajedništvo. Međutim,
kasnije se našlo ljudi koji su, vođeni više raznim zemaljskim i političkim interesima
negoli crkvenim, radili na rušenju uspostavljenog crkvenog zajedništva. Tom rušilačkom
djelovanju suprotstavili su se žumberački Uskoci na čelu sa svojim hrabrim i nepokolebljivim
marčanskim biskupima“ – podsjeća vladika Kekić. „Mi, njihovi nasljednici i budni čuvari
katoličkoga zajedništva, danas Bogu uzdižemo svoje zahvalne molitve za marčanske i
križevačke biskupe - te hrabre pastire naše, za stotine svećenika koji su ljubili
Kristovu Crkvu, neki sve do mučeništva, za redovnike muške i ženske grane te za tolike
nepokolebljive vjernike. Bez istinske i duboke vjere u Boga živoga i povjerenja u
pastire naše Grkokatoličke Crkve pod vodstvom rimskih biskupa Crkva na ovim našim
prostorima ne bi danas disala na oba plućna krila (bl. papa Ivan Pavao II.)“ – ističe
vladika, izražavajući na kraju vjeru i nadu da će i novi naraštaji nastaviti žarko
ljubiti Boga i svakog čovjeka, časno i ponosno čuvajući puno zajedništvo s Rimskim
biskupom, „u istinskom traženju puta do punog zajedništva i svih ostalih kršćana“. Blagdan
prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca – Nikole Tavelića – prošloga je ponedjeljka,
14. studenog, svečano proslavljen u njegovu nacionalnom svetištu, uz samostan svetoga
Frane u Šibeniku. Misno slavlje predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, istaknuvši
da je primjer svetog Nikole Tavelića aktualan, suvremen i izazovan. Na blagdan svetog
Nikole Tavelića slušamo evanđelje koje nas upozorava da se ni mi danas ne zastidimo
Boga i Božjih zakona pred nikim, kako je to učinio i naš svetac u svoje vrijeme. To
nam je svima poticaj da se i sada, birajući na predstojećim važnim parlamentarnim
izborima ne posramimo i ne zatajimo svoja kršćanska i ljudska uvjerenja: da je ljudski
život najveća vrijednost i da ga je nužno zaštititi od začeća do prirodne smrti; da
je temelj života i društva obitelj utemeljena na braku između muškarca i žene; da
su potrebne čvrste zakonske odredbe koje obitelj podupiru u zadaći rađanja i odgoja
djece; da se ne odričemo prava na kršćanski odgoj svoje djece, kako u kući tako i
u školi, i prava zalagati se za cjeloviti rast osobnosti djece i mladih, uključujući
i kršćanski svjetonazor; da se ne odričemo prava da biramo one koji će istinito, a
ne samo deklarativno štititi dostojanstvo radnika i poslodavca, poštivati nedjelju
kao dan Gospodnji, dan koji je više od neradnog dana – poručio je biskup Ivas. Bog
nam je povjerio i brigu za Hrvatsku – nastavio je – od brige za ljude do brige za
prirodna bogatstva. Tijekom stoljeća darovao nam je i uzore u hrvatskim velikanima
duha, iz gospodarskoga, političkog, znanstvenog i opće-kulturnog života, koji se nisu
štedjeli u svome domoljublju. Na prvome su mjestu svetački likovi, među kojima danas
ističemo Tavelića, Stepinca, Banića. Uz njih kao izniman primjer takvoga darivanja,
pred nama su hrabri branitelji, koji su tijekom nasrtaja na slobodu i temeljne ljudske
vrijednosti posvjedočili sebedarjem i odgovornošću – zaključio je šibenski biskup
Ante Ivas.