Rasprava o francuskom zakonu o laičnosti države

Prošloga su se ponedjeljka predstavnici vjerskih zajednica u Francuskoj sastali u sjedištu francuskoga senata da bi razgovarali o poznatom zakonu još iz 1905. godine o odvojenosti Crkve od države a poznat je po pod imenom laičnost na francuski način. Na tom su skupu sudjelovali glavni predstavnici katolika, protestanata, židova, islama i budizma.
Najprije se iskazalo zadovoljstvo laicizmom kad je pametan, tj. kad se ne protivi vjeri i kad je ne želi ograničiti. No sam zakon nije toliko sporan koliko su loša tumačenja njegovih pojedinih članaka ne bi li se ograničila vjerska sloboda i življenje sukladno s vjerskim uvjerenjem. Sintezu tih razgovora napravio je predsjednik francuske protestantske federacije koji je, među ostalim, istaknuo da kadšto suživot s laičnošću nije baš idiličan, ali je dobar okvir da se i laici u sebi zapitaju o tome što pridonosi mirnom suživotu i da to promiču. Ono pak što vjere žele pružiti društvu jest plod njihova razmišljanja i iskustva, a ne da žive pod staklenim zvonom.
U daljnjem izlaganju istaknuto je također da se odvojenošću između Crkve i države težilo prema razlikovanju ovlasti, no često se izrodila u laičku bojovnost koja je odvajala vjere od društvenoga života. Danas pak, pred nadiranjem krajnjega sekularizma i kad vlada zakon materijalnoga profita gdje se čovjek pretvara u robu, vjere mogu društvu pružiti pravi štit pogotovu kad se djeluje dijaloški i sa željom za boljim međusobnim upoznavanjem i većim očovječenjem. Stoga je potrebno stvarati ozračje povjerenja, jer u protivnom ćemo dobiti društvo koje ne služi životu, a vjernici će biti gotovo zahvalna meta kao žrtveni janjci i krivci za pogreške u društvu, kazalo se na kraju skupa.