Kardinal Gianfranco Ravasi o rezultatima 'Predvorja naroda'

U Firenci je jučer na inicijativu Vatikanskog odbora za dijalog s nevjernicima, nazvanog 'Predvorje naroda' održan skup o umjetnosti i religiji. Kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, održao je uvodno predavanje, a u razgovoru za našu radijsku postaju osvrnuo se na dosadašnji rad novoustanovljenog vatikanskog tijela.
Ako želimo govoriti o rezultatima dijaloga s nevjernicima, možemo reći da je iz klice bačene u Parizu buknuo rast koji ne uspijevamo nadzirati, jer nas neprestano traže uglavnom laičke ustanove da nastavimo s pothvatom, čak da ga proširimo u raznim oblicima, traži se da se raspravlja o umjetnosti, znanosti, pravu, društvu gospodarstvu, pa čak i bioetici, medicini i duhovnosti. Iz cijele Europe traže da se posvuda organiziraju slične rasprave. Prošli smo tjedan bili u Bukureštu, slijedi Barcelona, Stockholm, Tirana, Palermo te Marseille. Kada se udovolji europskim potražnjama, onda ćemo započeti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom i Latinskom Amerikom – ustvrdio je kardinal Ravasi.
Na upit o organizaciji 'Predvorja naroda', rekao je da neka ustanova, primjerice sveučilište ili akademija, a nekada i krajevna crkva, organizira studijski dan, zatim se pojavimo mi s našim upitima, prijedlozima i eventualnima kandidatima za raspravu. Naravno, svi žele da ja održim uvodno predavanje, što mi predstavlja izvjesnu teškoću, jer ne želim da se sve vrti oko mene. Otprilike tako izgleda organizacijski mehanizam. Nakon održanoga skupa slijedi objava radova skupa, u Italiji se već objavljena dva sveska o dosadašnjem radu 'Predvorja naroda' – istaknuo je kardinal Ravasi.
Osvrnuvši se na održavanje skupa u Firenci, rekao je da ga smatra vrlo prikladnim jer je Firenca grad umjetnosti, mjesto estetike, stoga sučeljavanje između vjernika i nevjernika može biti vrlo plodno. U svijetu obilježenom grubošću, pa i moralnom, u Firenci se može govoriti o dostojanstvu osobe, o plemenitosti rasprave i naravno o umjetnosti. Misli da će biti vrlo zanimljivo i u Tirani, jer se Ustav komunističke Albanije zasnivao upravo na ateizmu, a još se i danas na sveučilištu u Tirani predaje ateizam, a profesor je katolik – primijetio je kardinal.
Na primjedbu da se rasprava može ograničiti samo na intelektualce, rekao je da valja osmisliti sustavno i metodološko promišljanje radi nacional-popularnog ateizma koji se katkada, poput Odifreddija, Humphreya, Hitchensa i Dawkinsa, ruga s vjerom, naročito kršćanskom, kao da je riječ o nekom pronalasku intelektualnog starijeg kamenog doba. O tome i te kako moramo voditi računa, ali imamo voditi računa i o praktičnom ateizmu koji se očituje kao ravnodušnost, površnost, banalnost, vulgarnost, a on prožima gotovo cijelo naše društvo. Primjedba dakle zaslužuje dužnu pozornost, ali također valja imati na umu da su velike društvene i kulturalne promjene uvijek djelo elite – zaključio je kardinal Ravasi.