U apostolskoj nuncijaturi u Berlinu Sveti se Otac susreo s predstavnicima mauslimana u Njemačkoj

Drugoga dana boravka u Njemačkoj papa se Benedikt XVI. u petak, 23. rujna, prije odlaska u Erfurt, u apostolskoj nuncijaturi u Berlinu susreo s predstavnicima muslimanskih zajednica nazočnih u Njemačkoj. Napomenuvši na početku govora da je Berlin posebno prikladno mjesto za taj susret, jer se u njemu nalazi najstarija džamija u Njemačkoj, ali i zato što u tom gradu živi najveći broj muslimana u odnosu na druge njemačke gradove, Papa je primijetio da je počevši od kraja '70-ih godina, nazočnost brojnih muslimanskih obitelji sve više postala obilježje te zemlje.
Ipak, potrebno je stalno se zauzimati za bolje uzajamno poznavanje i razumijevanje, i to ne samo – kako je rekao Sveti Otac – poradi mirnoga suživota, nego i zbog prinosa koji svatko može dati za izgradnju općega dobra unutar istoga društva. Uzajamno poštovanje raste samo na temelju slaganja o nekim neotuđivim vrednotama, vlastitima ljudskoj naravi, a posebno o nepovredivu dostojanstvu svake osobe kao Božjem stvorenju. Takvo slaganje ne ograničava izražavanje pojedinačnih religija; naprotiv, - istaknuo je Sveti Otac – svakomu omogućava da svjedoči ono u što vjeruje, ne izbjegavajući suočavanje s drugim.
U tom je smislu Papa napomenuo da se u Njemačkoj, kao i u svim drugim europskim zemljama, zajedničko uporište nalazi u Ustavu, čiji je pravni sadržaj obvezujući za svakoga građanina, bilo da pripada nekoj vjeroispovijesti ili ne. Ustav izražava zajednički ethos koji je u temelju uljudnoga suživota, i koji na neki način obilježava i pravila za djelovanje institucionalnih tijela i demokratskoga života, koja su na izgled samo formalna. Mogli bismo se upitati kako je moguće da je taj tekst, razrađen u povijesno vrlo drugačijem vremenu, u kulturi koja je bila gotovo ujednačeno kršćanska, prikladan i za današnju Njemačku, koja živi u kontekstu globaliziranoga svijeta, i koja je obilježena vidljivim pluralizmom što se tiče vjerskih uvjerenja – primijetio je Sveti Otac.
Ustavni su oci – podsjetio je stoga Papa – uzimali u obzir vlastitu vjersku pripadnost, i za mnoge od njih kršćansko je viđenje bila prava snaga koja ih je nadahnjivala. Znajući da se svi ljudi imaju suočiti s drugačijim vjeroispovjednim temeljima, ili čak nevjerskim, zajedničko je tlo za sve pronađeno u priznavanju nekih neotuđivih prava. Ne može se, naime, zamisliti da se neko društvo može dugo održati bez suglasnosti o temeljnim etičkim vrednotama – istaknuo je Sveti Otac te dodao da, osim što je plodna suradnja između kršćana i muslimana moguća, ona može također pridonijeti izgradnji drugačijega društva.
Kao vjernici, počevši od svojih uvjerenja, - rekao je Papa - možemo dati važno svjedočanstvo na brojnim ključnim područjima društvenoga života, među kojima u zaštiti obitelji utemeljenoj na braku, u poštovanju života u svakom njegovom razdoblju, te u promicanju veće socijalne pravednosti. Na kraju je Sveti Otac posebno spomenuo međureligijski susret u Asizu, koji će se održati 27. listopada, u prigodi 25. obljetnice prvoga takvog susreta koji je predvodio blaženi Ivan Pavao Drugi. Tim skupom želimo pokazati da kao vjernici dajemo svoj posebni prinos u izgradnji boljega svijeta, priznajući istodobno, radi djelotvornosti našega djelovanja, potrebu za rastom u dijalogu i uzajamnom poštovanju – rekao je na kraju Sveti Otac.