U govoru u njemačkom parlamentu Sveti Otac istaknuo potrebu poštivanja naravnog prava
Sveti se Otac nakon objeda u Katoličkoj akademiji u Berlinu i kratkog posjeta Apostolskoj
nuncijaturu u 16 sati zaputio prema njemačkom Parlamentu gdje su ga dočekali predsjednik
Parlamenta Norbert Lammert i Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone i otpratili
do dvorane na prvome katu gdje se Sveti Otac nakratko zadržao s najvišim predstavnicima
njemačke vlasti i parlamentarnim skupinama, potom se, ušavši u Parlament, obratio
nazočnima: Za mene je čast i radost govoriti pred Parlamentom moje njemačke domovine.
Obraćam se Vama, cijenjena gospoda, kao vaš sunarodnjak koji je cijeli život povezan
sa svojim korijenima, ali i kao Papa, rimski biskup, koji je odgovoran za Katoličku
crkvu. Vi ste me pozvali da kao Papa govorim u Parlamentu, tako ste priznali ulogu
Svete Stolice u Zajednici naroda i država. Imajući u vidiku svoju međunarodnu odgovornost
želim vam povjeriti neka svoja viđenja o pravnim temeljima liberalne države – rekao
je Papa podsjećajući na biblijski opis krunjenja mladog kralja Salomona. Bog je
omogućio Salomonu da mu se obrati s jednom željom. Salomon od Boga traži pronicavo
srce da može suditi narodu i razlikovati dobro od zla. Biblija nam želi reći što ima
biti važno za jednog političara, da to nije ni osobni uspjeh ni materijalni probitak.
Politika se mora zauzimati za pravednost i tako ostvarivati uvjete za mir. Politički
uspjeh dakle mora biti podložan pravednosti, primjenjivanju i shvaćanju prava. Ako
se država ne temelji na pravu, po čemu se onda razlikuje od velike skupine razbojnika,
pitao se sveti Augustin – podsjetio je Sveti Otac dodajući da su Nijemci i te kako
osjetili posljedice razdvajanja politike od prava. Papa veli da je glavna zadaća
svakog političara poštivati pravo i boriti se protiv prevlasti nepravde, poglavito
u ovome povijesnom trenutku kad čovjek može svojim dostignućima uništiti sebe i svijet.
A kako možemo razlikovati što je dobro a što je zlo, otkriti razliku između istinskog
i prividnog prava – zapitao je Sveti Otac odgovarajući da je i danas za svakog političara
i politiku odlučna Salomonova molba. Govoreći o pravnom uređenju Papa je rekao
da se pravo ne može temeljiti na odluci većine kada je u pitanju ljudsko dostojanstvo.
Pravo se mora temeljiti na naravi i razumu, postoji dakle naravno pravo zapisano u
ljudskom srcu, odnosno savjesti, što je bilo jasno sve do modernog doba koje smatra
naravno pravo katoličkom baštinom i stoga ne zaslužuje da ga se uzima u obzir. Danas
prevladava pozitivističko viđenje svijeta i prava. Tamo gdje se pozitivističko shvaćanje
prava smatra jedinim ispravnim, a svako se drugo smatra subkulturom, u opasnosti je
čovjek i njegova narav. Pozitivističko viđenje uzima u obzir jedino funkcionalnost,
ne vidi stvarnost koja nas okružuje, ni nebo ni zemlju, jer je slično zgradi bez prozora
– kazao je Papa potičući da se ponovno otvore prozori kako bi se mogla promatrati
priroda i otkrivati njezine zakone koji upućuju na Stvoritelja svega.. Govoreći
o važnosti ekologije, rekao je kako ju nitko više ne može poreći. Moramo slušati to
što govori priroda i dosljedno se ponašati, ali postoji i čovjekova ekologija. Čovjek
nije samostvarajuća sloboda, čovjek ne stvara samog sebe, on je duh i volja, ali je
i narav, stoga čovjek mora poštivati svoju narav, a poštuje je kad se prihvaća onakvim
kakav jest – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći pak o kultnoj baštini Europe, rekao
je da se na uvjerenju Božje opstojnosti temelje ljudska prava, jednakost svih ljudi
pred zakonom, spoznaja o nepovrjedivosti ljudskog dostojanstva svake osobe i osobna
odgovornost. Te su spoznaje sastavnice našega kulture. Europska kultura se rodila
iz susreta Jeruzalema, Atene i Rima, iz susreta između vjere u Boga Izraelova, grčke
filozofije i rimske pravne misli. Taj je trostruki susret oblikovao europski identitet,
odredio je pravne kriterije, a naša je zadaća da i u ovome trenutku branimo europsku
baštinu – zaključio je Benedikt XVI.