Na usretu s predstavnicima židovske zajednice Papa istaknuo vjersku srodnost između
Židova i katolika
U društvu koje je sve više sekularizirano, dijalog između Židova i kršćana ima ojačati
zajedničku nadu u Boga, bez koje društvo gubi svoju čovječnost – istaknuo je Sveti
Otac na susretu s predstavnicima Židovske zajednice, održanomu 22. rujna u Berlinu,
u okviru njegova apostolskog pohoda Njemačkoj, odmah nakon govora u njemačkom Parlamentu.
U govoru je Sveti Otac istaknuo zajedničku baštinu vjere, te napomenuo da je židovskomu
narodu i Katoličkoj Crkvi zajednički znatan dio njihove bitne tradicije. Obuhvatno
se zajedništvo ima razvijati u uzajamnom poštovanju, i valja ga duboko uključiti u
naviještanje vjere – rekao je Sveti Otac. Istaknuvši važnost sjećanja, koje je
kao jedan od stupova potrebnih da se na njima utemelji mirna budućnost, Papa je napomenuo
da se taj susret održava na mjestu strahovitoga spomena. Tamo je, naime, smišljen
i organiziran holokaust, uklanjanje židovskih sugrađana u Europi – rekao je Sveti
Otac te spomenuo i Kristalnu noć, zbivanja koja su se dogodila između 9. i 10. studenog
1938. godine. Režim nacionalsocijalističkoga terora temeljio se na rasističkom mitu
– primijetio je Papa – a „svemogući“ Hitler bio je poganski idol koji je želio zamijeniti
biblijskoga Boga, Stvoritelja i Oca svih ljudi. Odbijanjem poštovanja za toga jedinog
Boga, uvijek se gubi i poštovanje za ljudsko dostojanstvo. Za što je sposoban čovjek
koji odbija Boga i kakvo lice može poprimiti narod koji kaže 'ne' takvomu Bogu, pokazali
su strašni prizori iz koncentracijskih logora na svršetku rata – istaknuo je Papa. Sveti
je Otac potom spomenuo godišnje susrete predstavnika židovskih i katoličkih zajednica,
kao i rad kardinala Kaspera, nekadašnjega predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje
jedinstva kršćana, a posebno povijesni susret za židovsko-kršćanski dijalog, održan
u Njemačkoj 2006. godine, koji je bio vrlo plodonosan. Uz te pohvalne konkretne pothvate,
Papa je istaknuo da mi, kršćani, imamo biti sve više svjesni svoje unutarnje srodnosti
sa židovstvom. Za kršćane ne može biti razlaza u spasenjskom događaju (…) Govor na
gori ne ukida Mojsijev zakon nego otkriva njegove skrivene mogućnosti i ističe nove
potrebe; upućuje nas na najdublji temelj ljudskoga djelovanja, na srce, gdje čovjek
bira između čistoga i nečistoga, gdje se razvijaju vjera, nada i ljubav – napomenuo
je Sveti Otac te istaknuo da u društvu koje je sve više sekularizirano, dijalog između
židovstva i katolištva ima ojačati zajedničku nadu u Boga. Bez te nade društvo gubi
svoju čovječnost. (…) Židovi i kršćani imaju zajedničku odgovornost za razvoj društva,
koje uvijek posjeduje i vjersku dimenziju – istaknuo je na kraju Sveti Otac.