Letonski program na Radio Vatikanu

LETONSKI PROGRAM - Drugoga rujna 1948. godine na valovima se Vatikanskoga radija prvi put čuo glas na letonskom jeziku, koji je čitao imena ratnih zatvorenika. Bio je to glas isusovca patra Pāvilsa Bečsa, koji se nakon manje od dvije godine, u poslušnosti poglavarima, preselio u Australiju kako bi vodio pastoralnu skrb o svojim sunarodnjacima.
Na Vatikanskom se radiju mogao čuti još jedan glas, onaj isusovca patra Staņislavsa Kučinskisa, koji je rad Letonskoga programa vodio tijekom gotovo pedeset godina. Program koji je pripremao p. Staņislavs u početku je bio emitiran jednom tjedno, zatim dva puta na tjedan, a poslije je postao svakodnevni.
Program na letonskom jeziku Vatikanskoga radija imao je posebno važnu ulogu u vrijeme komunističkoga režima, kada je Papin radio bio jedini izvor koji je objavljivao istinu i nadu. I danas je Vatikanski radio jedina katolička radijska postaja u Letoniji. Vijesti pripremljene u uredništvu objavljuju i lokalne web stranice, i „Katolički kalendar“ Crkve u Letoniji, i biskupijski i župni tisak.
Ovo kratko predstavljanje Letonskoga programa Vatikanskog radija bilo bi nepotpuno kad ne bismo spomenuli one koji su surađivali u pripremi emisija, a kojih je mnogo, dajući velikodušno svoj bogati prinos. Riječ je o osobama koje su radile ne štedeći svoju snagu, i to ne samo kako bi informirali slušatelje o radu Pape i Svete Stolice, nego i kako bi poduprli taj potlačeni narod koji je živio u nadi u ponovno postignutu slobodu.
Vrlo je veliki prinos dala profesorica Marta Rasupe, zatim msgr. Andrejs Ārvaldis Brūmanis, koji je danas biskup Liepaja u miru, kao i mnogi drugi. Za mikrofonom su Letonskoga programa Vatikanskoga radija govorili glasoviti glumci, predstavnici svijeta politike, kao i bivši predsjednik Republike Letonije, V. Zatlers. Na taj način Letonski program želi pridonijeti suradnji između Katoličke Crkve i svijeta kulture, između Crkve i Države. U životu Letonskoga programa Vatikanskoga radija i u povijesti cijele Letonije, posebno mjesto zauzima pohod Svetoga Oca Ivana Pavla II. Rigi i Agloni, koji je i dalje jedan od njihovih najznačajnijih trenutaka.