2011-08-17 19:38:30

Povijest nam nudi brojne uzore hrabrosti i ljubavi


Pratimo mlade na njihovu susretu u Madridu o svjetskom danu mladeži. Može se dobiti dojam da je to tek izraz normalne ljudske mladenačke težnje za druženjem pa i na međunarodnoj razini. No je li to baš tako? Mladenačko traženje životnoga smisla, osluškivanja mnogih glasova, razlučivanje među mnogim privlačnostima, traženje trajnosti unutar prolaznoga, sve je to na neki način skupljeno u tim susretima molitve i pjesme, druženja i tišine. O tome govore i biskupi obraćajući se mladima u katehezama.
Mladi će, osim toga, željeti nešto naučiti i iz povijesti. A povijest nam nudi mnoge primjere najuzvišenijih svetaca, ali i najdubljih padova bilo osobnih bilo skupnih. Tko još ne zna za strahote ratova tijekom povijesti? Tko nije ništa čuo o dvadesetom stoljeću i dvama svjetskim ratovima? Tko to ne želi spominjati naše sjajne pobjede u Domovinskom ratu?
Krajnje situacije iznjedrile su i vrlo teške primjere nečovječnosti, ali i junačke primjere hrabrosti i ljubavi. Znamo da je plod nesebičnosti u koncentracijskom logoru sv. Maksimilijan Kolbe. Poznata je i mučenica Edith Stein, jednako kao i Dietrich von Bonhoefer, no i mučenici komunističkih progona iz španjolskog građanskog rata, jednako kao i bl. Alojzije Stepinac u nas te mnogi svećenici, časne sestre, bogoslovi i svjetovnjaci poginuli nakon Drugoga svjetskoga rata.
U koncentracijskom je logoru na neki način počela i treća Bečka psihoanalitčka škola Viktora Frankla. No i različite nedaće siromaštva, neukosti, bolesti, također su iznjedrili svece koji su pritjecali ususret nevoljnicima. No i redoviti život jednoga sjemeništarca koji teži za tim da djeluje kao svećenik ozbiljno se na to pripravlja zdušnim zauzimanjem i radom na vlastitom usavršavanju.
Danas bismo ukratko progovorili o tri snažna primjera iz Bosne i Hercegovine. Prvo su mučenice, poznate kao Drinske, koje će za nešto više od mjesec dana biti proglašene blaženima. Mržnja četnika u Drugom svjetskom ratu omogućila im je da posvjedoče najvišu ljubav i vjernost prema Bogu. Završne su priprave za slavlje u Sarajevu, gdje se očekuju ne samo sestre iz svih 12 provincija iz cijeloga svijeta, nego i mnogi hodočasnici iz Bosne i Hercegovine te Hrvatske i Slovenije. Više o svim tim pripravama s. Snježna Stjepandić RealAudioMP3

O sluzi Božjem Petru Barbariću već se mnogo pisalo i govorilo. Izlazio je i njegov bilten, napisani životopisi, proces je već davno započeo i na biskupijskoj je razini završen, i sada se na temelju svih dokumenata piše takozvana pozicija. Ta dvosveščana dokumentacija ove će se jeseni predati u Kongregaciju. Na temelju te dokumentacije imalo bi se zaključiti je li Petar Barbarić iskazivao kreposti u herojskom stupnju. Pobliže o tomu p. Božidar Nagy, vicepostulator RealAudioMP3

Treći je kandidat za oltar iz Bosne i Hercegovine prvi sarajevski nadbiskup metropolit dr. Josip Stadler. Kako je s tom kauzom, reći će nam don Pavo Jurišić RealAudioMP3

Nije dakle Bosna i Hercegovina samo poprište sukoba bilo ratnih bilo političkih, nego je i zemlja svetaca. Upravo su te nedaće, i ratne i one svagdašnjih propinjanja, iznjedrile likove koji nam mogu biti uzorima.
U Hrvatskoj se pak neki skandaliziraju zbog pozdrava junacima Domovinskoga rata, a mnogi bi htjeli da se uopće ne spominje ni srpska agresija ni briljantne akcije hrvatske vojske. Pukovnik hrvatske vojske u mirovini s tim u vezi poslao nam je ovaj dopis.
Nije samo problem neisticanje srpske agresije! Po srijedi je nešto još i gore. Kao ilustraciju dokle su 'stvari došle' reći ću Vam da sam imao u ruci jednu zapovijed iz 2009. godine u kojoj se zabranjuje da se (u izradi prezentacija) spominje nedavna prošlost. Da ne bude zabune, te su riječi zabrane spominjanja Domovinskog rata još i podebljane. U spomenutoj zapovijedi se također zabranjuje hrvatsko znakovlje a dopušta jedino znakovlje NATO-a.
Drugi primjer je prilog u nedavno prikazanoj emisiji Hrvatske radio televizije 'U krupnom planu'. U prilogu emisije prikazivao se slučaj hapšenja i izručenja Gorana Hadžića Hagu. Umjesto da tema priloga bude uloga u agresiji na Hrvatsku agenta KOS-a Gorana Hadžića, autorica se raspričala o hrvatskoj krivnji, o krivnji njezinog predsjednika Tuđmana.
Općenito, u zadnjih se desetak godina o Domovinskom ratu govori kao da Hrvatska nije bila izložena nikakvoj agresiji, a o Oluji i Bljesku se govori kao o akcijama izvan povijesnog, vojno-političkog konteksta. I još bih htio napomenuti da su za ovakvu sliku nedavne hrvatske prošlosti ponajprije krive sve političke elite na vlasti od 2000. godine pa do danas. Zbog čega se nameće takva slika? Moj je dojam da se Hrvatima nametne krivnja, piše umirovljeni pukovnik hrvatske vojske.








All the contents on this site are copyrighted ©.