O zbivanjima u Crkvi u Bosni i Hercegovini javlja Ivo Tomaševic

Stotinama tisuća mladih iz cijelog svijeta na Svjetskom danu mladih, koji će se održati od 16. do 21. kolovoza u Madridu pod geslom „Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, učvršćeni vjerom“, pridružit će se i 148 mladih iz Bosne i Hercegovine podijeljenih u tri skupine. Prva skupina, predvođena fra Matom Logarom, otputovala je preko Italije u biskupiju Cartagena u Španjolskoj, a kasnije su im se pridružile i preostale dvije grupe mladih iz biskupija u Bosni i Hercegovini pod vodstvom biskupijskih povjerenika iz Mostara i Banje Luke don Mladena Šutala i vlč. Ilije Piličića. Prema Madridu se uputila i grupa članova Frame, a jedanaest volontera iz BiH pomažu u organizaciji susreta. Nakon priprema na teritoriju španjolske biskupije domaćina, mladi će se u Madridu pridružiti drugim mladim Hrvatima u slušanju kateheza na hrvatskom jeziku.

Sestre klarise u Brestovskom, 11. kolovoza svečano su proslavile blagdan svoje utemeljiteljice i zaštitinice sv. Klare Asiške te obilježile 800 godina postojanja Reda klarisa. Svečano Euharistijsko slavlje ispred sestarskog samostana predslavio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz suslavlje provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovre Gavrana, provincijala Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Ivana Sesara i pedesetak drugih svećenika te uz sudjelovanje velikog broja vjernika. Tijekom Misnog slavlja svečane redovničke zavjete položila je s. Marija Franciska Lasić od Prečistog Srca Marijina, rodom iz Uzarića kod Širokog Brijega. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je prikazao lik i uzor sv. Klare koju je oduševio duh siromaštva i Franjina radikalnost da učini Evanđelje prisutnim u ovome svijetu. Na osobit način čestitao je novoj zavjetovanoj sestri kao i cijeloj zajednici sestara klarisa te im zahvalio na njihovoj prisutnosti u vrhbosanskoj Crkvi.

U zajedništvu s nadbiskupom metropolitom beogradskim mons. Stanislavom Hočevarom i apostolskim nuncijem nadbiskupom Orlandom Antoninijem, kardinal Puljić je 6. kolovoza predslavio svečanu Euharistiju u beogradskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. Ovom Misom Beogradska nadbiskupija je obilježila 555. obljetnicu prvog oslobađanja grada Beograda pod vodstvom franjevca sv. Ivana Kapistrana od otomanske vlasti. „Svetkovina Preobraženja Gospodinova povezana je s Beogradom preko Ivana Kapistrana koji je moralno hrabrio vojsku da brane slobodu od navale Osmanlija. Taj događaj je bio povod da godinu dana kasnije papa Kalist III., kao znak zahvalnosti, uvede svetkovinu Preobraženja Gospodinova“, kazao je kardinal Puljić koji je blagoslovio obnovljeni kip uznesenja Bl. Djevice Marije na nebo.

S posebnom radošću kardinal Puljić predslavio je, 5. kolovoza Svetu misu i posvetio novoizgrađenu župnu crkvu u župi Borovica nedaleko od Vareša. Planinska župa Borovica, šezdesetak kilometara sjeverno od Sarajeva, bogata je duhovnim zvanjima, a u ratu je bila u potpunosti razorena. Nadu u povratak daje i nova asfaltna dionica puta koje je otvorena toga dana. Prvi povratnik u Borovicu Grga Vukančić, odjeven u narodnu nošnju, simbolično je predao kardinalu Puljiću ključ crkve koji je potom Kardinal dao u ruke borovičkog župnika vlč. Perice Majića. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je poželio Borovičanima da ih posveta crkve još više zbliži i poveže i da dožive preobraženje u vjeri svojih otaca i svojih predaka.

Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica pohodio je 4. kolovoza svoje prognane vjernike koji žive na teritoriju Splitsko-dalmatinske i Šibenske županije. Prognanici su se zanimali za mogućnost povratka u rodni kraj. Požalili su se biskupu Komarici da su do sada uzalud pokušavali vratiti svoju nasilno otuđenu ili zamijenjenu imovinu istaknuvši da još uvijek nisu našli ni jednog političara koji bi im u tome htio pomoći. Biskup Komarica im je tumačio što su sve on i njegovi suradnici poduzimali proteklih godina i kod političara – domaćih i stranih, kao i kod dobročinitelja da pomognu desetinama tisuća obespravljenih, osobito prognanih katolika s područja njegove biskupije, ali i izvan nje. Izrazio je nadu da će Republika Hrvatska skorim donošenjem Zakona o pomoći Hrvatima izvan Hrvatske moći još učinkovitije pomagati i povratak svih onih bosansko-hercegovačkih Hrvata koji se žele vratiti u svoj rodni kraj. Na povratku prema Banjoj Luci biskup Komarica se susreo s građevinskim odborom za izgradnju nove područne crkve u livanjskom prigradskom naselju Guber.

Samozatajni bosanski franjevac fra Berislav Kalfić, koji će, ako Bog da, sljedeće godine obilježiti 60 godina svećeništva, preživio je na kraju Drugog svjetskog rata “križni put” povratka iz Bleiburga, a nedavni rat proveo je u okruženom Gospinu svetištu u Olovu ulazeći i izlazeći iz ovog gradića pod po život opasnim uvjetima. Zahvaljujući vareškoj podružnici Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” svjetlo dana ugledala je njegova knjiga pod naslovom: „Dva rata tri dnevnika“. Zbog svoje hrabrosti i ljubavi prema prema ovim krajevima, nazvan je „dobrim duhom Olova i Vareša“, a fra Berislav svoje obraćanje vjernicima redovito započinje riječima: “Dragi moj narode!”.

U mnogim župama i krajevima ustaljuje se lijep običaj da se, tijekom ljetnog odmora, na susret u svom kraju okupe svećenici, redovnici i redovnice te zajedno mole i podijele svoja iskustva. Peti po redu susret duhovnih zvanja s područja Derventskog dekanata održan je 6. kolovoza na Plehanu u bosanskoj Posavini. Odazvalo se desetak svećenika i redovnika i dvadesetak redovnica koji su rodom iz toga kraja, a sada na raznim službama diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske i šire. Izražavajući svima riječi dobrodošlice, plahanski župnik i gvardijan fra Mirko Filipović istaknuo je da su takvi susreti korisni i za sve povratnike koji žive u tim krajevima u kojima su i danas itekako vidljiva velika ratna razaranja i gdje je povratak još uvijek slab. U sklopu susreta, zajedno s ovdašnjim povratnicima, po prvi puta slavili su Svetu Misu u nedavno dovršenoj novoj kapeli sv. Ive u samostanu na Plehanu.