Svake godine 27. srpnja cijela Banjolučka biskupija obilježava Dan molitvenog sjećanja
na sve mučenike i žrtve u toj dijecezi. Biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica,
u svojoj propovijedi upućenoj toga dana tijekom Misnog slavlja u Drvaru, ustvrdio
je da je Banjolučka biskupija u prošlom stoljeću, kao ni jedna druga katolička biskupija
u bližem i daljem okruženju u ovom dijelu europskog kontinenta, platila izuzetno visoku
cijenu svoje vjernosti Kristu i njegovom namjesniku na zemlji – rimskome biskupu.
Podsjetio je na svoju odredbu da se središnje slavlje tog biskupijskog „Dana molitvenog
sjećanja“ održava u župi Drvar u kojoj je u nedjelju, 27. srpnja 1941., točno prije
70 godina, bez ikakvog povoda i razloga, u ranim jutarnjim satima, ubijen tadašnji
drvarski župnik Maksimilijan Waldemar Nestor i veća skupina njegovih župljana, koji
su se kao hodočasnici sv. Ani u Kijevo kod Knina vraćali vlakom u svoju župu. Dodao
je da je istoga dana, nakon nedjeljne mise u susjednoj župi Bos. Grahovo započeo masakr
nad tamošnjim mladim župnikom don Jurajem Gospodnetićem i njegovim župljanima te da
je ubijanje nastavljeno u drugoj susjednoj župi Krnjeuša gdje su u zapaljenoj župnoj
crkvi izgorjeli župnik Krešimir Barišić i veći broj župljana, a mnogi drugi užasno
izmasakrirani. “Zaustavljati zlo koje je širila fašistička i nacistička ideologija
bilo je i opravdano i potrebno, ali ubijati nevine ljude, uništavati njihovu imovinu,
kuće, bogomolje i to onda proslavljati kao ponos i uspjeh ne samo osobni nego ponos
i uspjeh naroda i države teška je podvala, opasna stranputica i u konačnici sigurna
destrukcija”, kazao je biskup Komarica aludirajući na činjenicu da se 27. srpnja,
a to je dan stradanja drvarskog župnika Nestora i njegovih vjernika, u BiH slavi kao
Dan ustanka protiv fašizma. Istaknuo je da se to mora označiti skandalom ubijanja
i uništavanja te da je skandal – ne manje poguban i namjerno prešućivanje, pa i odobravanje
i protežiranje takvog dubokog nehumanog ponašanja i prakse. U subotu, 23. srpnja,
biskup Komarica je predslavio Misu u opustošenoj župi Liskovica kod Mrkonjić Grada.
Pohvalio je članove 20-ak obitelji koji su prošle godine uz pomoć Vlade Republike
Hrvatske uspjele sagraditi svoje porušene domove i obodrio druge koji se žele vratiti
da ne odustanu od svoje nakane. U nedjelju, 24. srpnja biskup Komarica je pohodio
vjernike u župama Ljubunčić i Glamoč, gdje je također pohodio samostan redovnica Družbe
Predragocjene Krvi Kristove, te se upoznao s duboko nehumanim ponašanjem općinske
i entitetske vlasti spram financiranja općinskog dječjeg vrtića, kojem je ravnateljica
jedna od redovnica. U ponedjeljak, 25. srpnja, biskup Komarica je predslavio Euharistiju
u ponovno sagrađenoj spomen-crkvi u selu Briševo kod Ljubije, u povodu 19-te obljetnice
najkrvavijeg pokolja nad Hrvatima u domovinskome ratu u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Biskup Komarica je u propovijedi nazočnima govorio o dužnosti katolika da ne zaborave
svoje pokojne, osobito one mučene i ubijene zbog svoje vjere, te da praštaju ubojicama
i mole za njihovo obraćenje i spasenje. Na Misi su sudjelovali mnogi rođaci i rodbina
preko 80 masakriranih civila katolika iz sela Briševa i okolnih sela staroriječke
župe. Od službenih predstavnika lokalnih i entitetskih vlasti nitko nije bio prisutan,
kao nijedne stranke s hrvatskim predznakom iz BiH. Samo je generalna konzulica Republike
Hrvatske u Banjoj Luci gospođa Dunja Jevak položila uz ploče s imenima ubijenih Hrvata
katolika u crkvenoj lađi vijenac predsjednika RH Ive Josipovića i predsjednice Vlade
RH Jadranke Kosor. Za pokolj katolika još nitko nije procesuiran, iako se dobro znade
tko ga je počinio. Nedaleko od poznatog svetišta Olovo u Jelaškama, rodnoj župi
fra Matije Divkovića, 23. srpnja održan je okrugli stol o fra Matiji i njegovu djelu.
Osim župljana na skupu je sudjelovao veći broj svećenika na čelu s franjevačkim provincijalom
fra Lovrom Gavranom te predstavnici lokalne vlasti, kulturnog života i medija. Povjesničar
fra Andrija Zirdum održao je predavanje pod naslovom: „Kulturno i političko obzorje
fra Matije Divkovića“. Fra Stjepan Duvnjak govorio je o vezama Jelašaka s ostalim
svijetom preko samostana Olovo i Kraljeva Sutjeska, a Ivica Mlivončić je pokušao dati
odgovor na pitanje: „Tko je za nas fra Matija Divković“. Susret je završen Misnim
slavljem koje je predslavio provincijal Lovro. U prigodnoj propovijedi istaknuo je
važnost vjerske poruke fra Matije Divkovića i „Nauka krstjanskog“. Misijska središnjica
u Sarajevu, uz blagoslov Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pokrenula je
petu godišnju akciju na području biskupijskih zajednica u BiH, a riječ je o izgradnji
škole u misiji Kivumu, u Ruandi. Misija Kivumu osnovana je 1983. godine, a predana
je na upravljanje svećenicima franjevcima među kojima se našao i fra Vjeko Ćurić,
bosanski franjevac, žrtva krvavoga rata u Ruandi, ubijen 31. siječnja 1998. godine,
a danas misiju s oko 30.000 kršćana vodi fra Ivica Perić. Osnovnu školu u Kivumu,
koja ima 21 učionicu, pohađa preko 1.700 djece. Pozvani su svi prijatelji misija da
pomognu ovu plemenitu akciju. Misijsku središnjicu u Sarajevu ovih dana pohodio je
i hercegovački franjevac fra Stojan Zrno, dugogodišnji misionar u Kongu. U razgovoru
je kazao da vodi misiju u kojoj s kraja na kraj ima oko 230 km i u kojoj uglavnom
nema cesta. Budući da je njegov đip, nakon 16 godina vožnje po bespućima sasvim dotrajao,
pokušava naći dobrotvore za kupnju novoga terenca koji mu služi da ljudima doveze
najpotrebnije namirnice ili preveze u bolnicu. Iz Misijske središnjice mole potporu
nedavno osnovanom fondu za kupovinu vozila misionarima pod nazivom: MIVA BiH. U
Livnu je u svome domu u srijedu, 27. srpnja, preminuo umirovljeni svećenik Banjolučke
biskupije vlč. Mladen Grabovac u 80. godini života i 52. svećeništva. Vlč. Mladen
Grabovac rođen je 1932. godine u Livnu, a za svećenika je zaređen 1960. godine u Đakovu.
Obnašao je službu župnika u Prijedoru, Lištanima kod Livna, Bos. Dubici i Bos. Kostajnici,
Ljubiji i Bos. Gradišci, a nedavni rat ga je zatekao na župničkoj službi u Prijedoru
odakle je, nakon rušenja župne crkve 1. rujna 1992. izbjegao u Banju Luku. Nakon liječenja
u Opatiji i Zagrebu, kratko je obnašao župničku službu u Smiljevcu kraj Zadra nakon
čega je imenovan župnikom u župi Odžak-Ćaić kod Livna. U petak, 29. srpnja, u samostanskoj
crkvi Sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu slavljena je Misa zadušnica za pokojnog
svećenika Mladena koji je potom sahranjen u groblju na Gorici.