O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Osvrt i analiza apostolskog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja bila je glavna tema izvanrednog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, koje je pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića u utorak, 12. srpnja, održano na zagrebačkom Ksaveru. Zasjedanju je uz članove HBK nazočio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.
Nadbiskup Srakić istaknuo je kako je Papin pohod bio veliki događaj za našu Crkvu i narod, te je imao velikoga odjeka kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Pročitao je pismo zahvale što ga je Papa uputio predsjedniku HBK, u kojemu se izražava duboka zahvalnost za srdačan doček, kao i za zauzetost oko priprave posjeta, uz pozorno i pobožno sudjelovanje velikoga mnoštva. Papa ističe da nosi u srcu jake dojmove koje su pobudili susreti s različitim slojevima hrvatskoga naroda, podsjećajući na susrete s mladima na Trgu bana Josipa Jelačića, s obiteljima na hipodromu te na molitvu Večernje s biskupima i drugim Bogu posvećenim osobama u zagrebačkoj prvostolnici.
U osvrtu na Papin pohod biskupi su posebno istaknuli veličanstveni skup na glavnom zagrebačkom trgu s kojega je snažno odjeknuo govor tišine hrvatske katoličke mladeži koja je molitvom, pjesmom i šutnjom posvjedočila svoju vjeru i oduševila mnoge. Biskupi su pohvalili bogat i sadržajan predprogram na hipodromu te naglasili važnost poruka koje je Papa uputio u svojoj propovijedi hrvatskim katoličkim obiteljima. Istaknut je i značaj susreta u Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je na osobit način došla do izražaja Papina otvorenost za dijalog sa svim strukturama društva. Biskupi su ovom prigodom zahvalili svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji Papina pohoda, kako u Crkvi tako i na državnoj razini. Na kraju istaknimo kako su hrvatski biskupi potaknuli vjernike i sve ljude dobre volje da čitaju i produbljuju Papine poruke izrečene u Hrvatskoj, kako bi one zaživjele i donijele ploda u našem narodu.
U nastavku zasjedanja biskupi su informirani o dovršetku izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, koja će biti posvećena 10. rujna ove godine, a od iduće godine Dan hrvatskih mučenika slavit će se u posljednju subotu u kolovozu. Biskupi su također upoznati sa statusom kauze sluge Božjega svećenika Miroslava Bulešića, kojega su komunisti ubili 1947. godine u župskoj kući u Lanišću.
Sedmorica benediktinaca – četvorica zavjetovane braće i trojica novaka jedine hrvatske muške benediktinske opatije, Svetih Kuzme i Damjana na Čokovcu ponad Tkona na otoku Pašmanu – svečano su, 11. srpnja, zajedno s vjernicima Tkona i okolice, proslavili blagdan sv. Benedikta iz Nursije, utemeljitelja svoga Reda i zaštitnika Europe. Svečano dopodnevno euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi predvodio je don Antun Pećar, zajedno s još dvadesetak svećenika, a po staroj benediktinskoj tradiciji i u ovogodišnjoj je proslavi svetoga utemeljitelja sudjelovalo tridesetak oblata, članova benediktinskog svjetovnog reda, koji su u samostan došli na godišnji susret sa zavjetovanom braćom. Kao i svake godine, homilija svečane mise posvećena je drugoj temi vezanoj uz benediktinsku duhovnost. Ovogodišnju je don Antun posvetio tumačenju benediktinskog monaškog Pravila kao nadahnuću za kršćanski život – za stalno obraćenje i molitvu. Istaknuo je da Pravilo sv. Benedikta nije samo nadahnuće za kršćanski život monaha, nego i poziv na stalno obraćenje i na molitvu za svakog kršćanskog vjernika.
U subotu, u 16. srpnja, u 18 sati, u zagrebačkoj katedrali služit će se Sveta Misa zadušnica za nedavno preminuloga nadvojvodu Otta von Habsburga, najstarijega sina posljednjeg austro-ugarskog vladara blaženog Karla IV.. Svetu Misu predvodit će zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško.