O izložbi odabranih djela isusovca patra Marijana Gajšaka govori naša dopisnica iz
Zagreba Božica Bartovčak:U utorak 12. srpnja ove godine u Studiju Galerije Josip Račić
Margaretska 3 u blizini Cvjetnoga trga u Zagrebu otvorena je izložba odabranih radova
pokojnog patra isusovca Marijana Gajšaka akademskog kipara. Izložba je upriličena
u prigodi objavljivanja monografije „Sakralna umjetnost Marijana Gajšaka“ u suizdanju
Filozofsko teološkog instituta Družbe Isusove, grada Klanjca, Matice Hrvatske ogranak
Klanjec i galerije Laudato. Također se mogao uz monografiju kupiti i Zbornik radova
međunarodnog znanstvenog skupa „Teorija i praksa umjetnosti Marijana Gajšaka“ održanog
u Zagrebu 14. lipnja 2007., a koji je neizostavna literatura u proučavanju ne samo
likovnih i umjetničkih dosega rano preminulog patra nego osobito njegove duhovne baštine
izražene kroz isusovačku karizmu. Objavljena monografija čiji su autori patri
Vladimir Horvat i Tonči Trstenjak, te Stanko Špoljarić i Mirela Lenković povjesničari
umjetnosti, uvelike je nezamjenjivi doprinos u bilo kakvoj budućoj valorizaciji i
proučavanju umjetničke ostavštine patra Marijana Gajšaka. Monografija ponajprije svojim
bogatim slikopisnim prilogom na jedno mjesto sabire sve do sada prikupljene Gajšakove
radove od crteža, skica, krokija u raznim tehikama (tuša, olovke, pastela, gvaša)
do preliminarnih nacrta za vitraje, kao i fotografije ostvarenih skulptura od najranijih
radova do posljednjih njegovih zamisli. Raspon radova prije akademske naobrazbe i
poslije nje doista je nevelik, ali zato zgusnut i bogat, temeljit i otežan dubokim
meditativnim sadržajem crpljenim iz patrove preokupacije i privrženosti osobi Isusa
Krista i njegovu misteriju od utjelovljenja do uskrsnuća u kojemu pater nalazi najveću
inspiraciju za mnoge varijacije i izražaje od motiva navještenja, utjelovljenja, raspeća,
uskrsnuća i motiva Srca Isusova. Mogli bismo reći zaokružena Gajšakova Kristologija.
Kroz cijeli njegov opus variraju različiti načini oblikovanja, ali i njegov intenzitet
duhovnog rasta, koji ide, usporedo s umjetničkim izrazom teško definirati klasičnom
idealističnom figuracijom kao i momentima apstrakcije, samo prema sve više svetačkom.
Stoga nas ova monografija ne obogaćuje samo kao vjernike promatrače umjetničkog djela
nego nas i nuka da se sve više kontemplativno približimo Isusu Kristu, našem Spasitelju.
Pred nama su zapravo silovite i uvjerljive homilije patra Gajšaka. Gledajući pak sa
strane sasvim pragmatično organizacijske, monografija je svesrdna pomoć svakom upravitelju
župe poglavito onom kojemu je namijenjena obveza gradnje nove župne crkve ili pak
obnova ili restauriranje trošne, da posegne za promatranjem djela patra Gajšaka i
obvezno je ima kao stručnu literaturu i pokazatelj kako se oblikuje sakralni liturgijski
prostor jer je kapela na Fratrovcu u Zagrebu, zaokruženo mladenačko djelo patra Marijana
Gajšaka, a kako kaže predstavljač Stanko Špoljarić – njegova Sikstina – upravo paradigma
za sakralnost prostora u kojemu se oživotvoruje misna žrtva posljednje večere. Izložba
pak u ovako malom izložbenom prostoru obuhvaća upravo to: skice i crteže, nacrte za
vitraje, male formate pastela, fotografije patra pri radu na skici za vitraje mostarske
katedrale te njegov rad na raspelu za Gornje Andrijevce i tri osebujne skulpture sv.
Josipa u prirodnoj veličini, skulptura Predanje od patiniranog gipsa i studija za
skulpturu Srca Isusova za župu Srca Isusova na Zametu u Rijeci. Komorni prostor ipak
je u vruće predvečerje bio ispunjen poglavito mlađim naraštajem zainteresiranim za
ono o čemu su u uvodu govorili ravnateljica Moderne galerije u čijem je sastavu Studio
galerije Josip Račić Biserka Rauter-Plančić, zatim u ime izdavača pater Ivan Cindori
i povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić. Izložba se može razgledati do 17. srpnja
2011.