Etičke posljedice gospodarske krize

U talijanskom veleposlanstvu pri Svetoj stolici prošli je tjedan održan stručni kolokvij o etičkim posljedicama gospodarske krize. Govorili su stručnjaci iz talijanskog senata te bankarstva i ekonomije. Konstatiralo se da gospodarska kriza ne pogađa samo Grčku, nego i druge zemlje, a neposredna je posljedica slabljenje novčane moći pojedinih zemalja te gubljenje radnih mjesta i gašenje pojedinih firmi.
U takvim okolnostima važno je posegnuti i za socijalnim naukom Crkve, istaknuto je na skupu. Etika i gospodarstvo stvarnosti su koje se međusobno ne isključuju nego prožimaju, pa je uvijek važno imati šire opsege pogleda na čovjeka. To jednostavno znači da se čovjek ne promatra kao roba odnosno tek proizvoditelj, nego kao osoba sa svojim neotuđivim i neporecivim dostojanstvom. Stoga u međusobnim odnosima ne smije prevladavati zakon tržišta. Ako neka sredstva primjerice novac ili tržišno gospodarstvo postanu svrhom, očito je da valja mijenjati čovjeka da bi s tim sredstvima doista postigao veće očovječenje i odgovorio svojim iskonskim težnjama i zadacima u obitelji i društvu.
Zato već i imamo posljedicu onečovječenja pogotovu u pristupu starijim osobama i na proizvodnom planu, a pogotovu kad postanu bolesni, osobito neizlječivo bolesni pa postanu samo višak i trošak. Da bi se to izbjeglo, valja uvijek čovjeka promatrati ne samo pod vidikom proizvodnje i korisnosti, nego u njegovu ukupnom dostojanstvu, rečeno je na navedenom skupu, koji je posebno istaknuo važnost socijalnih zauzimanja Crkve.