Papa predvodio svetu misu na nogometnom igralištu u San Marinu
Sveti je Otac u devet sati i petnaest minuta sletio na heliodrom u San Marinu gdje
su ga dočekali kapetani-upravitelji San Marina zajedno s državnom tajnicom za vanjske
poslove Gospođom Antonellom Muraloni, veleposlanik pri Svetoj Stolici s apostolskim
nuncijem u San Marinu, te mons. Luigi Negri, biskup biskupije San Marino-Montefeltro.
Sveti je Otac odmah krenuo prema nogometnom igralištu Serravalle gdje je u deset sati
predvodio svečanu svetu misu. Biskup Luigi Negri je na početku svete Mise uime svojih
vjernika Papi poželio dobrodošlicu u biskupiju San Marino-Montefeltro. Odgovarajući
na biskupovu dobrodošlicu Papa je očitovao radost što može sa stanovnicima San Marina
lomiti kruh Božje riječi i euharistije, pozdravio je upravitelje San Marina, te predstavnike
političkih i civilnih vlasti. Zahvalivši na srdačnoj dobrodošlici, rekao je da je
došao dijeliti radost i nadu, napore i obveze, ideale i čežnje biskupijske zajednice.
Svima je zajamčio svoju blizinu i sjećanje u molitvi, te ih ohrabrio da ustraju u
svjedočenju kršćanskih i ljudskih vrijednosti, vrlo duboko ukorijenjenih u vjeri i
povijesti njihova kraja i stanovništva. Govoreći o svetkovini presvetoga Trojstva,
središtu naše vjere, rekao je da je Presveto Trojstvo najveće otajstvo naše vjere:
Trojica su i jedan je, jedan Bog u tri osobe. Zapravo Bog ne može biti nego otajstvo
u svojoj veličini, a ipak se objavio: U Sinu se objavio Bog Otac i Duh Sveti – ustvrdio
je Benedikt XVI. dodajući da liturgija ne govori toliko o otajstvu Trojedinog Boga
koliko o drugoj zbilji vrhovnoga otajstva naše vjere. Otac, Sin i Duh Sveti jedno
su jer su ljubav, a ljubav je apsolutna živa snaga; jedinstvo ostvareno po ljubavi
čvršće je od bilo kojeg fizičkoga jedinstva. Otac Sinu daje sve, Sin od Oca prima
sve, a Duh Sveti je plod te uzajamne ljubavi između Oca i Sina. Današnja biblijska
čitanja govore o Bogu, govore dakle o ljubavi, o biti jedinstva i trojstva – objasnio
je Papa. Govoreći o pojedinim liturgijskim čitanjima, Papa je podsjetio kako je
nedavno na općoj audijenciji srijedom govorio o današnjem prvom čitanju. Iznenađujuće
je to što se Božja ljubav objavljuje nakon vrlo teškog narodnog grijeha. Mojsije se
vratio sa Sinaja s pločama Zapovijedi, sklopljenim savezom s Bogom, i našao je narod
kako se klanja zlatnome teletu. Činilo se da je sve propalo, da je izgubljeno Božje
prijateljstvo. A ipak, unatoč tomu teškom grijehu naroda, Bog po Mojsijevu zagovoru
oprašta narodu i ponovno zove Mojsija na Sinaj – kazao je Papa dodajući: Ali Bog
Mojsiju ne pokazuje lice, nego mu objavljuje svoje biće puno dobrote: Boga milosrdna
i milostiva, spora na srdžbu, bogata ljubavlju i vjernošću. To je Božje lice. U tom
opisu Boga očituje se njegova milostiva ljubav koja pobjeđuje, zaboravlja i uništava
grijeh. Možemo biti sigurni da nas ta dobrota neće napustiti. Objava ne može biti
jasnija. Naš Bog ne želi uništiti grješnika nego mu se očituje u svojoj ljubavi i
pruža mu mogućnost obraćenja i praštanja – ustvrdio je Benedikt XVI. Nastavljajući
govor o biblijskim čitanjima, Papa je istaknuo kako ulomak iz evanđelja upotpunjuje
objavu iz prvoga čitanja. Sveti Ivan veli: Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga
jedinorođenoga Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni.
U svijetu ima zla, egoizma, zlobe i Bog bi mogao doći da osudi svijet, uništi zlo,
da kazni sinove tame. Naprotiv, On pokazuje da ljubi svijet i čovjeka, unatoč grijehu,
i stoga šalje svojega Jedinorođenca. Isus je Sin Božji, rođen poradi nas, živio je
za nas, ozdravljao bolesne, praštao grijehe, prihvaćao sve. Odgovarajući na Očevu
ljubav, za nas je dao svoj život; na križu je Božje milosrđe dosegnulo svoj vrhunac.
Po križu smo dionici života vječnoga, koji nam priopćava Duh sveti. U otajstvu križa
nazočne su sve tri božanske osobe: Sin koji do kraja izvršava Očev plan, a Duh Sveti
nas čini dionicima božanskog života i božanskom ljubavlju preobražava naš život –
ustvrdio je Papa. Na kraju propovijedi Papa se obratio stanovništvu San Marina
rekavši da je vjera u Trojstvenoga Boga obilježila Crkvu u San Marinu. Sveti klesari
Marin i Lav, koji su sredinom trećeg stoljeća stigli iz Dalmacije-Hrvatske, u ove
krajeve su donijeli evanđelje. Biskup Gaudijencije je jednoga zaredio za svećenika
drugog pak za đakona i poslao jednog na brdo Feretro, preimenovano u sveti Lav, a
drugog na brdo Titan, današnji San Marino. Na povjesničarima je da utvrde činjenice,
a za nas je važno to da su Marin i Leon u ove krajeve s vjerom u Boga, koji se objavio
u Isusu Kristu, donijeli nove vrijednosti i perspektive, iz kojih je potekla nova
kultura i civilizacija utemeljena na osobi, slici Božjoj, obdarenoj pravima koja su
prije svih ljudskih zakona – istaknuo je Benedikt XVI. Razni su narodi – Rimljani,
Goti i Langobardi – u zajedničkom vjerskom uporištu našli snažan čimbenik etičke,
kulturne, civilne a donekle i političke izgradnje. Njima je bilo jasno da se civilizacijski
projekt ne može dovršiti sve dok se cijelo stanovništvo ne organizira kao živa kršćanska
zajednica, utemeljenu na vjeri u Trojedinog Boga. S pravom se dakle može reći da je
vjera bila i ostaje bogatstvo ovoga naroda, vaše bogatstvo, da je stvorila jedinstvenu
civilizaciju. Uz tu vjeru valja spomenuti i apsolutnu vjernost Rimskom biskupu, veliku
pozornost prema Istočnoj Crkvi i pobožnost prema Djevici Mariji – kazao je Papa te
podsjetio na tešku svjetsku krizu koja nije zaobišla ni San Marino. I ovdje se
imate sučeljavati s dubokim i naglim društvenim, kulturnim, gospodarskim i političkim
promjenama, koje određuju usmjerenja i promjenu mentaliteta, običaja i osjećaja. I
ovdje imate teškoća i prepreka, prouzročenih hedonističkim shvaćanjima koja zatamnjuju
pamet i prijete moralu. I ovdje se pojavljuje napast da se vjeru ne smatra dobrom
čovjeka, nego njegovu osobnu i društvenu moć, njegovu inteligenciju, kulturu i sposobnost
manipuliranja znanstvenom, tehnološkom i društvenom zbiljom – upozorio je Sveti Otac
te podsjetio na krizu obitelji i teškoće u odgoju mladih. Osvrnuvši se na život
crkvene zajednice, rekao je da dobro poznaje zauzimanje u promicanju istinskog kršćanskog
života. Potaknuo je vjernike da budu kvasac svijeta, da u društvu žive dosljednim
kršćanskim životom, a svećenike, redovnike i redovnice da gaje crkveno zajedništvo,
pomažući i slušajući svojega Pastira. I kod vas se osjeća žurnost novih svećeničkih
i redovničkih zvanja. Pozivam obitelji i mlade da odgovore na Gospodinov poziv. Nitko
se nije pokajao što je velikodušan s Bogom. Vama laicima preporučam da budete aktivni
u zajednici, da uz svoje građanske, političke, društvene i kulturne obveze nađete
vremena i raspoloživosti za vjerski i pastoralni život. Čuvajte baštinu stečenu na
poticaju svojih nebeskih zaštitnika, Marina i Lava. Božji blagoslov zazivam na vaš
sadašnji i budući hod i sve vas preporučujem milosti Gospodina Isusa Krista, ljubavi
Božjoj i zajedništvu Duha Svetoga – zaključio je Benedikt XVI. U nagovoru prije
molitve Anđeo Gospodnji, Papa je podsjetio na današnju beatifikaciju u Francuskoj
sestre Margerite Rutan, iz družbe Kćeri milosrđa, koja je u drugoj polovici osamnaestog
stoljeća radila u bolnici, ali je u tragičnim progonima nakon Francuske revolucije,
osuđena na smrt zbog svoje katoličke vjere i vjernosti Crkvi. Papa je također podsjetio
da se sutra obilježava Svjetski dan izbjeglice te da se ove godine obilježava i šezdeseta
obljetnica usvajanja Međunarodne konvencije za zaštitu progonjenih i svih koji moraju
bježati iz svojih država. Pozivam civilne vlasti i svaku osobu dobre volje da jamči
prihvat i dostojne životne uvjete izbjeglicama, dok očekuju da se slobodno i sigurno
mogu vratiti u svoje zemlje – zaključio je Benedikt XVI. I Gradišćanski su se Hrvati
vratili u matičnu zemlju na susret sa Svetim Ocem u Zagrebu. Evo njihovih dojmova
sa susreta: