Crkvena zbivanja u Hrvatskoj

Došli smo u našu katedralu da ovdje zajedno slavimo svetu misu, došli smo ispunjeni milošću koju smo dobili pohodom pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. U znaku zahvalnosti molimo Boga da ono što je posijano urodi rod u našem životu – kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, započinjući jučer – na svetkovinu Duhova – zahvalno misno slavlje za Papin pohod našoj Domovini.
Crkva je pozvana naviještati evanđelje i biti u službi Božjeg milosrđa, što je njezino poslanje i odgovornost. S Duhovima započinje i naše kršćansko poslanje u svijetu – rekao je kardinal – te uputio na riječi Djela Apostolskih koje govore o izvanrednom svjedočenju prve Crkve, o širenju Radosne vijesti da se čovječanstvo jedino u Kristu Uskrslome može osloboditi od grijeha i obnoviti u dobru. Vjerujem da smo tu stvarnost Crkve – činjenicu da smo članovi jedne svete, katoličke i apostolske Crkve – svi veoma snažno osjetili i doživjeli prošle subote i nedjelje, na svim susretima velebnog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Smijemo reći da smo tih dana bili i privilegirani, jer smo zbog nazočnosti Petrova nasljednika bili središte Crkve – pojasnio je kardinal, te istaknuo kako ovo misno slavlje ima nakanu zahvaliti Svemogućem Bogu za milosni dar toga povijesnog događaja kojemu se trebamo često vraćati, osobito kako bismo Papine poruke ponovno iščitavali i provodili u život.
Kao zagrebački nadbiskup zahvaljujem svima koji su se na razne načine i na raznim mjestima založili kako bi taj pohod tako dobro prošao. Zahvaljujem crkvenim i državnim odborima, posebno policiji, zdravstvenim i medijskim službama, brojnim volonterima, a osobito našim mladima. Posebna hvala svima koji su po toj nakani mjesecima prikazivali svoje molitve i žrtve.
Prije završnoga blagoslova, kardinal je napomenuo kako je prošlih dana boravio u Rimu zbog obveza službe. Tako mogu i vama priopćiti kako su izvrsni dojmovi o Papinome pohodu Hrvatskoj. Svjedočim kako se o pohodu čitalo ne samo u crkvenim medijima, nego i svjetovnim. Čovjek je ponosan kako se lijepo govorilo i pisalo o Hrvatskoj – rekao je kardinal, poručivši da ono što je Papa ostavio čuvamo u našem srcu, jer to je ono što nas izgrađuje i što čini da dobro raste u našoj sredini. Neka nas Duh Božji prati, da uvijek budemo otvoreni Božjim nadahnućima – zaključio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Katedra socijalnog nauka Crvke Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suorganizaciji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, priredila je znanstveni simpozij o 120. obljetnici enciklike pape Lava XIII. „Rerum novarum“. Tema Simpozija bila je „O novim stvarima u suvremenoj Hrvatskoj“, a održan je u subotu, 11. lipnja, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.
U pozdravnoj riječi, veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako je Crkva pozvana gledati situaciju čovjeka u svijetu. Taj život čovjeka u svijetu izaziva Crkvu da se otvara novim prilikama i izazovima te da čovjeku u konkretnoj situaciji njegova života dade ono svjetlo koje dolazi od Evanđelja. Papa Lav XIII. govori o otvorenosti koju Crkva treba imati i prema onome što dolazi, da prihvati izazove. Želim da i ova obljetnica i ovaj skup bude izazov svima nama da se ne zatvaramo. Treba gledati nove prilike, nove izazove i u svjetlu socijalnog nauka Crkve naći nove odgovore za današnja pitanja – rekao je u svome pozdravu kardinal Bozanić.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari istaknuo je pak kako enciklika „Rerum novarum“ daje poniznu i smjelu zadaću kršćanima da budu moralna vertikala društva, sol zemlje i svjetlo svijeta, te je stoga najznačajnija među dokumentima socijalnog nauka Crkve.
U radnom dijelu Simpozija održano je osam izlaganja koja su se osvrnula na samu encikliku, ali i socijalni nauk Crkve općenito. Ističemo posljednje predavanje, koje je pod naslovom „Šutnja hrvatske inteligencije“ održao gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović. Predavanje je započeo pitanjem šute li naše institucije, posebno naši intelektualci o problemima o kojima danas treba govoriti, te je upozorio kako ne postoji samo šutnja, nego i slaba čujnost, slaba učinkovitost. U posljednje se vrijeme govori o opasnoj hrvatskoj šutnji – kazao je predavač, pojasnivši kako je povijesna hrvatska šutnja zapravo izraz provincijskog i kolonijalnog mentaliteta, šutnja gubitnika i kažnjenika, te znak nedoraslosti za samostalnost i slobodu. Zbog niza takvih primjera šutnje, odnosno zabranjene istine, danas imamo naraštaje koji ništa ne znaju, na primjer, o križnim putovima i Bleiburgu – upozorio je biskup Bogović.
Blagdan je svetoga Antuna Padovanskog – Sveca svega svijeta i svečano je u mnogim crkvama diljem Domovine. Upravo u ovim trenucima započinje središnje euharistijsko slavlje u Antunovu svetištu na zagrebačkom Svetom Duhu, a predvodi ga zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.