U zrakoplovu je s papom Benediktom XVI., uz njegovu pratnju, bilo oko 50 novinara
iz 15-ak različitih zemalja. Odgovarajući nakon pozdrava patra Federica Lombardija,
ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice, na tri pitanja nazočnih novinara, Sveti
je Otac napomenuo da je već bio u Hrvatskoj. Prvi je put došao na pogreb svojega prethodnika
na čelu Kongregacije za nauk vjere, kardinala Franje Šepera, koji je – kako je rekao
Sveti Otac – bio moj veliki prijatelj, jer je bio i predsjednik Teološkoga povjerenstva,
čiji sam bio član. Tako sam upoznao njegovu dobrotu, inteligenciju, razbor i veselje;
a po tome sam dobio i predodžbu o samoj Hrvatskoj, jer je on bio veliki Hrvat i veliki
Europljanin – napomenuo je Sveti Otac. Potom me je, drugi put, pozvao njegov osobni
tajnik Čapek, i on vrlo veseo i dobar čovjek, na proslavu u jedno marijansko svetište.
U toj sam prigodi uočio pučku pobožnost, vrlo sličnu onoj u mojoj zemlji – istaknuo
je Sveti Otac te dodao da ga je tada obradovalo pravo utjelovljenje vjere; vjere življene
srcem, u kojoj nadnaravno postaje naravno, a naravno je prosvjetljeno nadnaravnim.
Tako sam vidio i doživio ovu Hrvatsku, s njezinom tisućljetnom katoličkom poviješću,
uvijek blizu Svetoj Stolici. Što se pak tiče ulaska Hrvatske u Europsku uniju,
Papa je izrazio mišljenje da ga većina Hrvata očekuje s radošću, jer je – kako je
rekao – riječ o europskom narodu. Kardinali Kuharić i Bozanić uvijek su mi govorili
da se ne osjećaju dijelom Balkana, nego Europljani. Riječ je o narodu koji već jest
u središtu Europe, njegove povijesti i kulture – istaknuo je Sveti Otac i dodao da
u tom smislu misli da je logično, pravedno i potrebno da Hrvatska uđe u Europsku uniju.
Razumljiv je – prema Papinim riječima – određeni skepticizam ako jedan brojčano mali
narod uđe u već oblikovanu Europu; možda postoji strah od prejake centralizirane birokracije,
racionalističke kulture koja ne vodi dovoljno računa o bogatstvu povijesne raznolikosti.
Čini mi se da bi to moglo biti poslanje ovoga naroda, nakon što uđe u Europsku uniju:
obnoviti jedinstvo u različitosti – istaknuo je Sveti Otac te ohrabrio Hrvate napominjući
da je postupak ulaska uzajamni postupak davanja i primanja. Odgovarajući na pitanje
o važnosti lika blaženoga Alojzija Stepinca, Sveti je Otac kratko govorio o njegovu
liku te istaknuo da je on veliki uzor ne samo Hrvatima, nego – kako je rekao – i svima
nama.