Objavljeni radovi s konferencije 'Biološka evolucija: činjenice i teorije'

Prošlih su dana objavljeni radovi konferencije 'Biološka evolucija: činjenice i teorije', održane 2009. godine na Papinskom sveučilištu Gregoriana pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za kulturu prigodom 150. obljetnice objavljivanja djela „Podrijetlo vrsta“, istaknuta je važnost dijaloga između znanosti i vjere.
Nikada Crkva nije osudila Darwina, ni njegovu teoriju o evoluciji. Ipak su mnoge osobe uvjerene da se ona opire toj znanstvenoj teoriji – podsjetio je kardinal Ginfranco Ravasi, pročelnik Papinskog vijeća za kulturu, predstavljajući svezak koji na više od 700 stranica objavljuje predavanja s interdisciplinarnoga skupa o biološkoj evoluciji, održanog prije dvije godine u okviru projekta Stoq (Znanost, teologija i ontologija). Treba se zauzeti u širenju kulture – dodao je kardinal – da se ostvari jedinstveno i organsko viđenje znanosti što je poželio blaženi Ivan Pavao II. u enciklici 'Vjera i razum'.
Istog su mišljenja priređivači sveska, profesori Auletta, Leclerc i Martínez, koji u uvodu ističu da je konferencija potvrdila varljivost mnogih sukoba između znanosti i teologije, koji se uglavnom oslanjaju na ideološke tvrdnje. To je praktičan dokaz kako se dvije discipline, s pomoću filozofije, mogu sučeljavanjem uzajamno obogatiti, poštujući i razlikujući svojevrsne metodologije i vlastitu neovisnost.
Tijekom predstavljanja sveska, profesor Gennaro Auletta, docent filozofije znanosti na Gregoriani, objasnio je zašto se Crkva danas mora baviti znanošću ako ne želi kulturnu marginalizaciju. Znanstvena spoznaja nije neka drugorazredna spoznaja koja se bavi nekim empirijskim, nevažnim pitanjima, nego je spoznaja istine u pravom smislu riječi i stoga zaslužuje da joj se ozbiljno pristupa. Filozofija i teologija ako nisu sposobne to shvatiti, o tome voditi računa, po mom mišljenju, osuđuju se na brzu smrt, jer filozofija bez znanosti klizi u estetizam relativizma. Ambiciozni prijedlog, kao što je želja da se čak eshatološkim pojmovima protumači ljudska protega, mora nužno polaziti od stvorenoga kakvo je danas. Bila bi vrlo velika grješka podcijeniti to što nam znanost ima reći o našem svemiru – ustvrdio je profesor.
Veliku je pozornost na predstavljanju sveska pobudio Werner Harber, pročelnik Papinske akademije za znanosti, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, govoreći o Molekularnom darvinizmu u kontekstu održivoga razvoja. On je teoriju evolucije primijenio na molekularne procese, očitujući njezine utjecaje u genetici. Švicarski je učenjak posebice istaknuo mogućnost današnjeg čovjeka da genetskom inženjerijom pozitivno utječe na razvojne procese, potičući globalno okolišno, gospodarsko i društveno poboljšanje. Nažalost, te se tehnike danas rabe samo u gospodarske svrhe, a poželjan je političko-društveni nadzor da se jamči poštivanje etičnosti i naročito bio-različitosti – zaključio je nobelovac Harber