Papa primio predstavnike Katoličkog sveučilišta

Prigodom 90. obljetnice Katoličkog sveučilišta Presvetoga Srca Papa je primio u audijenciju upravitelje, profesore i studente. Govoreći o sadašnjem vremenu brzih promjena, koje se održavaju i na sveučilište, Papa je primijetio da suvremena kultura nastoji isključiti religiju iz obzora racionalnosti; empirijske znanosti monopoliziraju razum i čini se da više nema razloga vjerovati, stoga se vjerska dimenzija nastoji potisnuti u privatni okvir, a u tome kontekstu upitni su i smisao i uloga samog sveučilišta – kazao je Papa.
Osvrnuvši se na 90. obljetnicu katoličkog sveučilišta, Papa je istaknuo da Crkva promiče istinski humanizam, te da katoličko sveučilište ima biti škola humanizma u kojoj se gaji životno znanje, čeliče ličnosti i prenaša vrijedno znanje i sposobnosti. Prema katoličkom viđenju vjera je dar, razložan i promišljen čin, sposobna je u raznim narodima potaknuti rast bogatih kultura – primijetio je Sveti Otac.
Crkva stoga i osniva katolička sveučilišta. Kršćansko se shvaćanje ne suprotstavlja znanosti ni dostignućima ljudskog uma, naprotiv smatra vjeru obzorom smisla, putom potpune istine i vodičem istinskog razvitka. Bez otvorenosti prema istini, poniznog i smjelog istraživanja, rasplinjuje se svaka kultura, zapada u relativizam i nepostojana je. Ako se oslobodi od sputavajućih okova i otvori tumačenju osvijetljenom stvarnošću, znanost može istinski služiti životu – ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći o odnosu između vjere i kulture, rekao je da su nerazdvojivo svezane i da očituju ljudsku prirodnu čežnju za Bogom. Kada se trga ta sveza, čovječanstvo se zatvara u sebe i u svoje kreativne sposobnosti. Stoga je potrebno na sveučilištu gajiti pravu teološku znanost. Teološki obzor može i mora vrjednovati sve mogućnosti razuma – ustvrdio je Benedikt XVI.
Nije apstraktno pitanje o istini i Apsolutnome, to jest pitanje Boga, otrgnuto od stvarnosti, nego ključno jer o njemu ovisi otkrivanje smisla svijeta i života. U Evanđelju se temelji shvaćanje svijeta i čovjeka i trajan je izvor kulturnih, humanističkih i etičkih vrijednosti. Vjera osvjetljava čovjekovo istraživanje, humanizira ga, uključuje u projekte dobra, i oslobađa od napasti utilitarističke težnje, koja manipulira znanjem a znanstvena otkrića pretvara u sredstva moći i podvrgavanje čovjeka – istaknuo je Sveti Otac i dodao:
Istinska strast za čovjeka ima i mora nadahnjivati sveučilišni rad. Jedino u službi čovjeku znanost biva istinsko gajenje i čuvanje svemira. A služiti čovjeku znači činiti istinu u ljubavi, voljeti život, uvijek ga poštivati, počevši od situacija u kojima je krhkiji i bez obrane. To je naša zadaća, naročito u doba krize: povijest kulture svjedoči da je ljudsko dostojanstvo doista u cijelosti priznato u svjetlu kršćanske vjere – kazao je Papa i potom se obratio mladim sveučilištarcima.
Mladi su sveučilištarci Katoličkog sveučilišta živi dokaz „onoga čimbenika koji mijenja život i spašava svijet, s problemima i nadama, pitanjima i sigurnostima što sobom nosi želja za boljim životom i podupire molitva. Pozdravljajući studente, osoblje i profesore Katoličkog sveučilišta Presvetoga Srca, koji su prije audijencije s kardinalom Tettamanzijem sudjelovali na misi u bazilici svetoga Petra, Papa se osvrnuo na temeljna obilježja profesorske uloge: objasniti da je kršćanska vjera kvasac kulture i svjetlo razumu, poticaj za razvijanje svih pozitivnih sposobnosti za istinsko ljudsko dobro. To što razum zamjećuje, vjera osvjetljava i očituje. Promatranje djela Božjeg potiče znanost na razumno, sustavno i kritičko istraživanje – zaključio je Benedikt XVI.