Tijekom putovanja u Akvileju, Mestre i Veneciju, Sveti Otac upozorio na napasti hedonizma i konsumizma

Pratimo papu Benedikta XVI. na njegovu 22. apostolskom putovanju u Italiji. Nakon Akvileje sinoć se Sveti Otac uputio u Veneciju. Za njega je bila posebno spremna gondola te mali električni automobil. Pozdravljajući mnoštvo na Trgu sv. Marka spomenuo se velikih svojih prethodnika koji su za papu izabrani došavši u konklave iz Venecije, a to su sveti Pio X., blaženi Ivan XXIII. te Ivan Pavao I. kojemu je papa Pavao VI. za svojega pohoda Veneciji poklonio svoju štolu.
Sveti se Otac potom zahvalio na gostoprimstvu koje je uostalom i tijekom povijesti krasilo ovdašnje pučanstvo svjesno da je ova pokrajina gospodarsko i političko raskrižje između istoka i zapada, sjevera i juga. Ostanete li, kao i vaši pređi, vjerni svojim kršćanskim korijenima i Petrovu nasljedniku koji je na čelu Crkve koja predsjeda u ljubavi, i vaša će budućnost biti bogata na svim područjima poput vaše prošlosti: u umjetnosti, gospodarstvu i u politici gdje se već očekuju i novi naraštaji. Posebno će se to izraziti u vjeri koja donosi plodove razumijevanja, prihvaćanja, otvorenosti i praštanja, zaključio je Sveti Otac
Danas prije podne Papa se uputio u Mestre gdje je u parku svetoga Julijana služio Svetu misu izrekavši i homiliju te izmolivši na kraju Kraljice neba. S papom je koncelebriralo oko 40 biskupa i 300 svećenika. Park je bio ispunjen mnoštvom vjernika od preko 200 tisuća, a isticala su se i obilježja različitih katoličkih udruga i pokreta. Papu je na početku pozdravio kardinal Angelo Scola.
Sveti je Otac u homiliji najprije istaknuo da je danas uskrsli Krist nazočan na ovom skupu te pozdravio sve vjerske kao i građanske uglednike, od privrednika do političara i umjetnika, zahvalivši posebno onima koji su omogućili ovakav veličanstveni skup na talijanskom sjeveroistoku. Akvileja je s Venecijom bila vjersko, kulturno, gospodarsko i političko stjecište i raskrižje. Odatle se širila i branila prava vjera. Mnogo je očuvanih spomena na tu vjeru u umjetničkim, vjerskim, znanstvenim sadržajima, istaknuo je Papa, ali je onda upozorio:
Danas se pripadnost Kristu želi isprazniti od svoje duboke istine i sadržaja te se beskrajni obzor vjere želi svesti na puke socijalne ili kulturne vidike, a da vjera ne bude temeljni sadržaj ljudskoga života, nego se poput učenika u Emausu želi voditi nekim svojim zamišljajima što završava u sumnji, žalosti i beznađu, pa i u ovim vašim krajevima. Različiti strahovi od boli i trpljenja od nepravdi i nasilja, od stranaca koji dolaze te kao da se opet čuje glas učenika iz usta kršćana: a mi smo se nadali da će nas Gospodin osloboditi od zla, boli, trpljenja, straha, nepravde – nabrojio je Sveti Otac te uputio na lijek rekavši:
Potrebno je svakome od nas da se dademo poučiti kao učenici u Emausu, a to znači ponajprije slušajući i ljubeći Božju riječ da nam ugrije srce i prosvijetli um kako bismo s Isusovom pomoću znali naći smisao događajima i životu te postati sudionici za njegovim stolom. Valja ostati s njim, kao što je on želio ostati s nama te poprimiti njegov način i logiku življenja u zajedništvu i solidarnosti, a to znači poput Isusa biti dar Bogu i drugima.
Kako biti taj dar drugima, razmišlja Sveti Otac nad evanđeoskim ulomkom o učenicima u Emausu pa veli: Kad su učenici Isusa prepoznali, odmah su osjetili da se moraju vratiti u Jeruzalem da im priopće svoje izvanredno iskustvo a to je susret s uskrsnulim Isusom. U tom se nastojanju ima iskazati svaki kršćanin, ne samo onaj sa sjeveroistoka Italije, da naime svoje iskustvo susreta s Isusom pretvori u svjedočenje životom i riječju. Na žalost, nastavio je Papa, i tradicionalno katolički narod može i nesvjesno upasti u zamke mnogih protuevanđeoskih poruka današnjice, pa je stoga potrebno još jače nastojanje da se sačuvaju i obrane stalne vrjednote kršćanske vjere. Pogotovu nastojte paziti da ne podlegnete napasti hedonizma i konsumizma, na što nas upozorava sv. Petar u današnjem čitanju glede ozbiljnoga shvaćanja životnih odgovornosti.
Spomenuvši ponovno povijesno vjersko bogatstvo talijanskoga sjeveroistoka i primjera svetosti, Papa je sve pozvao da budu sveti i da se poput svetaca otvore i bogatstvima drugih kultura i naroda s kojima ovaj kraj graniči. U molitvi vjernika na hrvatskom molilo se za mladež.
„Gospodine, Bože naš, podari im mir i učini ih svijetlim i gostoljubivim licem Crkve, da budu pripravni slušati Njegov poziv.“
Na kraju misnoga slavlja otpjevana je pjesma i molitva Kraljici neba koju je Sveti Otac popratio ovim mislima:
U zoru uskrsnoga jutra Marija je postala majka Uskrsnuloga te je njihovo jedinstvo tako snažno da gdje god je Sin, tamo je i Majka, što se očituje i vašim prekrasnim crkvama i svetištima posvećenima Majci Božjoj. Ona je zapravo svijetli Kristov odsjaj pa se prepustimo njoj da nas dovede uskrsnulome Kristu jer u njemu počinje novi svijet ljubavi i mira za čim najdublje teži svako ljudsko srce.
Zaključujući Papa je potaknuo sve nazočne da se utječu Mariji a Mariji je povjerio svaku pojedinu skupinu vjerničkoga puka od svećenika i redovnika, do roditelja i djece, od mladeži, znanstvenika, do zdravstvenih i svih zauzetnika u različitim crkvenim pokretima.