Glas Koncila za Cvjetnicu

Novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 17. travnja) u cijelosti je objavio posebnu izjavu Komisije "Iustitia et pax" o međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, na koju se, podsjetivši, da je ona "prilog promicanju pravde kao elementarnog oblika mogućnosti mira među ljudima i narodima" osvrnuo i urednik Ivan Miklenić u svome komentaru: "Premda presuda neće nikoga ostaviti ravnodušnim, Komisija "Iustitia et pax" nije se vodila nikakvim emotivnim razlozima nego činjenicama koje je važno osvijetliti i posvijestiti i koje se neće i ne mogu se promijeniti nikakvom presudom" - stoji u komentaru. Protumačivši te, kako piše, "nepobitne i znanstveno verificirane činjenice" poput te da je Hrvatska od 1991. do 1995. pretrpjela strašnu agresiju koju je nad njom vodila Srbija i Crna Gora s tzv. JNA a koju haško tužiteljstvo, podsjeća on, nije prihvatilo kao polazište svoga djelovanja već je svojim postupanjem, osobito optužnicama za tzv. zločinački pothvat na čelo kojega je stavljen čitav hrvatski državni i vojni vrh, zapravo pokušalo nametnuti ravnotežu krivnje i odgovornosti obje strane, te zaključuje: "Bez upuštanja u ikakvo predviđanje što će stvarno donijeti haška presuda, Komisija HBK-a 'Iustitia et pax' poziva sve hrvatske građane 'da zadrže mir i dostojanstvo'. Naime, ako presuda bude osuđujuća, bit će samo jedna u nizu nepravednih presuda koja, istina, izaziva golemu patnju nevino osuđenih, ali koja ne može ubiti ni istinu ni pravdu niti promijeniti povijest. Bude li presuda oslobađajuća, bit će to izvor nove nade i za buduće pobjede istine, pravde i mira u suvremenom svijetu".
Tema intervjua u najnovijem broju Glasa Koncila jest problem Hrvata, osobito u Bosni i Hercegovini, a o njemu progovara povjesničar dr. Ivo Lučić koji kaže: "Značajan dio hrvatske političke i uopće društvene elite nastao je u jugoslavenskom kontekstu, unutar komunističkog sustava, koji je uglavnom bio antihrvatski." Također je, uz ostalo, istaknuo: "Kod tih se ljudi ne radi o nezadovoljstvu s vladom i vlašću, nego se radi o jednom dubokom osjećaju odbojnosti prema hrvatskoj državi. Usporedimo to s ponašanjem srpske elite i dobit ćemo odgovor na mnoga postavljena pitanja. S druge strane, 'hrvatski' mediji ne informiraju hrvatsku javnost o ubijenim, protjeranim i obespravljenim Hrvatima iz BiH-a ili iz Vojvodine. Ne stvaraju pritisak na politiku i ne traže rješavanje hrvatskih problema. U hrvatskoj javnosti prevladavaju 'egzorcisti', kako je pok. Vlado Gotovac zvao one što su bili zaduženi za 'izgon demona ustaštva i zločina iz opsjednutih Hrvata'. Taj izgon još nije završio niti će skoro završiti jer njegov cilj nije ozdravljenje nego je on sredstvo vladanja nad Hrvatima. Oni Hrvati koji se ne kaju i ne ispričavaju i koji nisu poslušni - oni su zločinci. Hrvati su davno podijeljeni na poslušne i zločince, a ta podjela opstala je do danas. Poslušni se kaju i čine ustupke, a 'zločinci' nemaju nikakva prava, pa tako ni pravo povratka".
Premda brojčano "mala" župa Lun, sa svega 309 stanovnika smještena na najsjevernijem rtu otoka Paga i jedno od tri svjetske lokacije s velikim brojem stabala divlje masline, dala je velik broj duhovnih zvanja: 16 svećenika i 31 redovnicu, saznaje se iz reportaže Vlade Čuture.
"Uskoro ćemo se naći u sasvim uskrsnoj situaciji" naslov je još jednoga nastavka serijala autora Branimira Stanića o suočavanju sa suvremenim strahovima. Ovoga puta sugovornik o temi straha od djelovanja Crkve u društvu ali i od straha za opstanak Crkve u današnjim društvenim prilikama je don Živko Kustić.
Neumjerenost kao jedan od sedam glavnih grijeha, pravi razlozi Isusove muke i smrti te što o Isusovoj smrti ima reći suvremena sudska medicina prema pisanju francuskoga kirurga Pierrea Berbeta - neki su od glavnih tematskih priloga lista povodom Cvjetnice - spomena na Isusovu muku i smrt.