Papa primio vjerodajnice novoga hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici

Danas je Sveti Otac primio vjerodajnice novog hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, profesora Filipa Vučaka, koji je široj hrvatskoj javnosti poznat još iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, on je naime bio među prvim uznicima, žrtvama Hrvatskog proljeća. Filip Vučak rođen je u Vodicama, doktorirao je iz hrvatske i francuske književnosti, na Sorboni specijalizirao Antičku povijest, novinarstvo na Fakultetu za političke znanosti u Zagrebu te međunarodne odnose na Institutu za strategiju u Parizu. S osamostaljenjem Hrvatske ulazi u diplomatsku službu i tijekom godina obnaša vrlo odgovorne dužnosti u ministarstvu Vanjskih poslova. Bio je i hrvatski veleposlanik u Španjolskoj od 2003. do 2008. godine. Na dužnosti veleposlanika pri Svetoj Stolici nasljeđuje profesora Emilija Marina.
Predajući vjerodajnice novi se veleposlanik osvrnuo na povijest odnosa između Svete Stolice i Hrvatskog naroda, počevši od pape Ivana VIII. koji je 7. lipnja 879. godine pismom blagoslovio kneza Branimira, hrvatski narod i njegovu državu. To je ujedno i prvo međunarodno priznavanje Hrvatske – primijetio je veleposlanik podsjećajući i na naslov koji je papa Lav X. 1514. godine udijelio Hrvatskoj: „Scudum saldissimum et Antemurale Christianitatis – čvrsto predziđe kršćanstva. Govoreći o modernoj povijesti, veleposlanik je spomenuo tri putovanja Ivana Pavla II. u Hrvatsku, proglašenje svetim Leopolda Mandića i blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Poruka Ivana Pavla II.: „Ne bojte se!“ hranila je dušu hrvatskog čovjeka u najtamnijim vremenima – istaknuo je veleposlanik Vučak.
Govoreći pak o modernoj hrvatskoj državi, veleposlanik je istaknuo kako je neovisnošću Hrvatske otvorena nova stranica odnosa između Svete Stolice i Hrvatske te podsjetio da je Sveta Stolica dva dana prije ostalih država priznala hrvatsku državu. To hrvatski narod nikada neće zaboraviti, a početkom 2012. godine dostojno će biti proslavljeno priznavanje Hrvatske i uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i nove hrvatske države. Osvrćući se na izvrsne odnose između Svete Stolice i hrvatskog naroda i države, spomenuo je četiri potpisana ugovora i neprocjenjivu ulogu Katoličke crkve u hrvatskoj povijesti. Crkva je uvijek čuvala moralne vrednote, kulturu i hrvatsku svijest. Stoga je njezina uloga i bila temeljna u stvaranju nove hrvatske države – ustvrdio je novi veleposlanik podsjećajući i na potporu Svete Stolice hrvatskom pristupu Europskoj uniji.
Ulaskom Hrvatske u veliku europsku obitelj, sve će jugoistočne europske države primiti pozitivnu poruku o pristupu Europskoj uniji. To je za nas posebice važno glede Bosne i Hercegovine, u kojoj se smanjio broj Hrvata i katolika poradi ratnih i poratnih nedaća. Cijenimo zanimanje i zauzimanje Svete Stolice u traženju rješenja za miroljubiv suživot svih naroda u Bosni i Hercegovini. Naša su gledišta o budućnosti hrvatskog naroda i političkoj budućnosti Bosne i Hercegovine sukladna s gledištima svete Stolice – ustvrdio je veleposlanik Vučak.
Ističući želju hrvatskog naroda za skorim proglašenjem svetim blaženoga Stepinca, rekao je da bi to bilo veliko ohrabrenje za cijeli narod, posebice za mnoge koji su proživjeli kalvariju dvaju totalitarnih režima XX. stoljeća. Potom je podsjetio na znamenitog Hrvata, velikog učenjaka i uglednika, isusovca Ruđera Boškovića, čija će se 300. obljetnica rođenja ove godine svečano obilježiti u Hrvatskoj. Bošković je sredinom XVIII. stoljeća pod pokroviteljstvom pape Benedikta XIV. pridonio sanaciji kupole Svetoga Petra, a proveo je veći dio životnog vijeka u Italiji i predavao na Rimskom kolegiju, današnjem Papinskom sveučilištu Gregoriana. Završavajući govor novi je veleposlanik istaknuo kako će neumorno raditi da se održe vrlo dobri odnosi između Svete Stolice i Hrvatske, a i Vaš će, Sveti Oče, pastoralni pohod Hrvatskoj 4. i 5. lipnja pridonijeti još boljim odnosima. Radostan sam jer ćete uskoro vidjeti kako hrvatski narod očituje odanost prema Svetoj Stolici. Vjerujem da ćete u zajedništvu s biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama osjetiti kako kuca srce Hrvata. Sveti Oče, zazivam vaš apostolski blagoslov na hrvatski narod i svoju domovinu – zaključio je veleposlanik Vučak.
Zahvaljujući veleposlaniku na pozdravnim riječima, Papa ga je zamolio da predsjedniku Josipoviću i cijelom Hrvatskom narodu prenese njegove dobre želje, potom je podsjetio na dvadesetu obljetnicu neovisnosti Hrvatske kao i da će se sljedeće godine obilježiti dvadeseta obljetnica uspostave diplomatskih odnosa sa Svetom Stolicom. Papa se također osvrnuo na vjekovno prijateljstvo između Svete Stolice i hrvatskog naroda, te istaknuo kako je papa Lav X., vidjevši vrijednu kulturu i dubinu vjere u Hrvata, hrvatsku zemlju nazvao „čvrstim predziđem kršćanstva“. Te drevne vrednote i danas nadahnjuju suvremenike koji su se još nedavno morali suočiti s posebnim teškoćama. Da bi se jačalo sadašnje naraštaje treba jasno govoriti o bogatoj baštini hrvatske povijesti koju je duboko prožela kršćanska kultura i na koju se vaš narod još uvijek oslanja u teškoćama – istaknuo je Benedikt XVI.
Papa je rekao kako je s velikim zadovoljstvom primio vijest da je Hrvatski sabor ovu godinu proglasio Boškovićevom, ističući da je Bošković dokazao kako mogu skladno živjeti vjera i znanost, služenje domovini i crkveno zauzimanje. On poručuje današnjoj mladeži da je i u današnjem društvu moguće ostvariti se i biti vjernik. Uostalom, spomenici i bezbrojni križevi posijani po vašoj zemlji jasan su dokaz tog sretnog sklada. Gledajući taj sklad, mladi će biti ponosni na svoju zemlju, povijest i vjeru i sve više će se osjećati baštinici blaga koje moraju čuvati i oplemenjivati – ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći kako će Hrvatska brzo ući u Europsku uniji, rekao je da se Sveta Stolica raduje kada se europska obitelj upotpunjuje i prima države koje su povijesno njezin dio. Ta integracija, gospodine veleposlaniče, ima se obaviti u punom poštivanju hrvatskih posebnosti, vjerskog života i kulture. Bilo bi štetno nijekati vlastiti identitet prihvaćajući drugi koji je nastao u drugačijim okolnostima. Ulazeći u Europsku unije vaša zemlja neće samo prihvaćati gospodarski i pravni sustav s prednostima i ograničenostima, nego će joj dati vlastiti i poseban prinos. Ona mora energično zahtijevati da se poštuje hrvatska povijest te vjerski i kulturni identitet – istaknuo je Benedikt XVI. dodajući kako je u modi zaboravnost i nijekanje povijesnih činjenica.
Ustvrditi da Europa nema kršćanske korijene, isto je kao i reći da čovjek može živjeti bez kisika i bez hrane. Ne treba se stidjeti govoriti istinu i ono što joj je protivno. Uvjeren sam da će vaša zemlja znati braniti svoj identitet i ponos izbjegavajući buduće zamke, i koje su, s izlikom loše shvaćene vjerske slobode, protivne prirodnom pravu, obitelji, i osnovnom moralu – ustvrdio je Benedikt XVI. te pohvalio zanimanje Hrvatske za Hrvate u Bosni i Hercegovini, da se poštuju njihova narodna prava. Zadovoljan sam jer će Hrvatska pridonijeti dijalogu i razumijevanju među narodima različitih tradicija koji su vjekovima zajedno živjeli.
Osvrćući se na ugovore između Svete Stolice i Hrvatske, Papa je rekao da je sretan što će uskoro posjetiti Hrvatsku, koju je Ivan Pavao II. posjetio tri puta, a i ja sam više puta boravio u Hrvatskoj dok sam bio na čelu jednoga rimskog dikasterija. Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv hrvatskih vlasti, biskupa i vaše plemenite zemlje. Poznato vam je da je odabrana tema pohoda: Zajedno u Kristu!. Zajedno s vašim narodom želim slaviti. U Kristu koji je dobrotom i milosrđem kroz vjekove pratio Hrvate, zbog Njega želim ohrabriti vaš narod i Crkvu u Hrvatskoj. Ona s istom Kristovom brižnošću od samog početka prati sudbinu i hod vašega naroda. U toj sretnoj okolnosti također želim pozdraviti biskupe i vjernike Katoličke crkve u Hrvatskoj. Povjeravajući vašu zemlju zaštiti Majke Božje Bistričke i zagovoru blaženoga Stepinca, od srca zazivam obilje božanskog blagoslova na vas, vašu obitelj i vaše suradnike, kao i na cijeli hrvatski narod i njegove upravitelje – zaključio je Benedikt XVI.