Ususret 50. obljetnici otvaranja II. vatikanskog sabora

U okviru priprema za 50. obljetnicu II. vatikanskog sabora u srijedu je pod pokroviteljstvom Studijskoga centra o II. vatikanskom saboru na Papinskom sveučilištu Lateranense održan znanstveni skup: „Ususret 50. obljetnici otvaranja II. vatikanskog sabora. Od Pija XII. do Ivana Pavla II.“ Na skupu su predstavljene tri knjige: 'Baština učiteljstva pape Pija XII.', ' Crkva u Hrvata i II. vatikanski sabor' te 'Ivan Pavao II. i II. vatikanski sabor', o kojima su govorili Pilipe Chenaux, ravnatelj Studijskog centra, msgr. Bernard Ardura, predsjednik Papinskoga odbora za povijesne znanosti; msgr. Jure Bogdan, rektor Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu; Gilfredo Marengo, profesor na Institutu Ivan Pavao II., a pročitan je dopis profesora Lubomira Žaka, zamjenika dekana Papinskog sveučilišta Sveti Ivan Lateranski.
Profesor je Žak podsjetio na saborski prinos Crkvi iz istočnih zemalja, naročito Crkve u Hrvata, na onodobno političko ozračje u komunističkim zemljama, ističući da su Crkve unatoč komunističkim progonima i podjelama u crkvenim sredinama primjerno promicale prihvaćanje II. vatikanskog sabora. Osim toga, istaknuo je kako je nakon II. vatikanskog sabora nastupila crkvena obnova te da je „gruba zabluda“ misliti da je II. vatikanski sabor prekinuo crkvenu tradiciju.
Msgr. Jure Bogdan također je govorio o sudjelovanju Crkvi iz istočnih država na II. vatikanskom saboru te o početku vatikanske istočne politike (Ostpolitik), podsjetio je na stanje u Mađarskoj, Čehoslovačkoj i Poljskoj te na dijalog Crkve sa suvremenim svijetom. Osvrnuo se također na pritiske „borbene propagande na kraju pedesetih godina protiv sjemeništa, bogoslovija i crkvene hijerarhije, te kako su se komunističke vlasti pokušale uvući u crkvene redove preko profesionalnih svećeničkih udruga koje su bile pod njihovim nadzorom. U knjizi je opisano sudjelovanje na saboru 28 hrvatskih biskupa, njihov prinos tijekom saborskih zasjedanja, te utjecaj II. vatikanskog sabora na susjedne zemlje kao i nastojanje svih da se pridonese saborskoj obnovi.
Spomenimo tek kratko četvoricu naših biskupa. Mostarski biskup dr. Čule zauzimao se zato da se u rimskom kanonu odmah nakon imena Blažene Gospe spomene i sv. Josip. Nadbiskup se Franić posebno istaknuo u dogmatskim pitanjima. Kardinal Kuharić nije bio na svim zasjedanjima, ali se u raspravama zauzimao za to da župnici dobro vode skrb i o materijalnim dobrima župe. Posebno su bili zapaženi prilozi kardinala Šepera u raspravi o ateizmu. On je isticao da se ateisti često bore protiv boga koji nije naš Bog. U hrvatskoj je Crkvi Drugi vatikanski koncil nazočan ponajprije po Glasu Koncila, zatim po Kršćanskoj sadašnjosti i njezinim prijevodima koncilskih dokumenata te Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove s nizom komentara koncilskih dokumenata koji na žalost nije dovršen. Predstavljanje je završio profesor Marengo govoreći o utjecaju II. vatikanskog sabora na učiteljstvo pape Ivana Pavla II.