U Sisku predstavljena knjiga mons. Bogovića

U petak 1. travnja u Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku u organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Sisak, te katedralne župe u Sisku predstavljana je knjiga „Žao mi je naroda“ mons. dr. Mile Bogovića gospićko-senjskog biskupa. Na početku susreta sve prisutne pozdravi je sisački biskup mons. dr. Vlado Košić. Potom je govorio književnik Hrvoje Hitrec te priređivač knjige dr. Ante Bežen i izdavač mr. Božidar Petrač.
Knjiga mons. Mile Bogovića Žao mije naroda donosi tekstove njegovih razgovora, izjava i različitih intervencija u kojima se očituju njegova beskompromisnost, čvrsti moralni stavovi i nepokolebljiva vjera u istinu i dobrotu kao dvije stožerne krjeposti koje u današnjem svijetu najčešće izazivaju prijezir i odbacivanje. Zamisao o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini koja je, uz uspostavu biskupije, svakako najvažniji životni projekt biskupa Mile Bogovića, često se osporavala s različitih strana. Zamisliti Crkvu kao svehrvatski hram zahvalnosti svim mučenicima i žrtvama za hrvatsku domovinu bio je zaista projekt koji je nailazio na žestoka osporavanja. Biskupova plemenitost da takvim projektom doprinese svehrvatskoj pomirbi i da takav projekt bude utkan u duhovnu obnovu hrvatskoga naroda, izranjena komunističkom ateizacijom i sveukupnim stradanjima u Domovinskom ratu i svim drugim povijesnim prilikama, često se tretirala kao nešto anakrono, nazadno i sporno.
Deset godina njegova biskupovanja, deset godina njegova neiscrpiva zauzimanja za istinu i interese svoga naroda deset je godina velikih prijepora na političkom, društvenom i duhovnom području života svih građana naše zemlje. Posljednji tekst, objavljen početkom lipnja u "Glasu Koncila", možda je i jedan od najznačajnijih tekstova biskupa Mile Bogovića koji, na žalost, nije izazvao veću reakciju društveno-političkih, ni crkvenih struktura. Usprkos tomu što po svojim idejama zaslužuje iznimnu pozornost i ono što nam je najpotrebnije — konačno smirivanje svih povijesnih strasti kojima je izranjeno čitavo hrvatsko tkivo. Koliko je crkva Sveta Mati Slobode simboličko središte svih žrtava Domovinskoga rata, toliko je biskupova ideja o "svehrvatskom grobu" na Krbavskom polju vrijedan pokušaj koji bi objedinio u zemljopisnom središtu Hrvatske sva stratišta i sve žrtve.