Današnjem je svijetu potreban mir, miroljubivi i muškarci i žene i mirotvorci – istaknuo
je Sveti Otac na općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra govoreći o svetome Lovri
Brindiškom, kapucinu i crkvenome naučitelju. Papa se prisjetio svoga putovanja
u Brindisi i narodnoga slavlja u gradu, potom se osvrnuo na život i djelo poznatoga
kapucina, rođenog u Brindisiju 1559. godine a odraslog u Veneciji gdje je postao redovnik.
Svetog je Lovru već kao dječaka privlačio sveti Franjo Asiški. Ušao je u franjevački
red i 1575. položio prve redovničke zavjete, a za svećenika je zaređen 1582. godine.
Uz klasične jezike te hebrejski i sirijski poznavao je francuski i njemački, te latinski,
što je bilo normalno za svećenike, i talijanski. Zahvaljujući svojoj jezičnoj nadarenosti
u svakoj se sredini vrlo dobro snalazio – ustvrdio je Benedikt XVI. Bio je vrstan
propovjednik i poznavatelj Svetoga pisma, također i rabinske literature zbog čega
su ga cijenili i sami rabini, a kao teolog i poznavatelj crkvenih otaca znao je jednostavno
izlagati katolički nauk, naročito luteranskim pristašama u Njemačkoj. Njegov nam uspjeh
pomaže shvatiti da je Sveto pismo u ekumenskom dijalogu i danas bitan i vrlo važan
čimbenik, što sam istaknuo i u apostolskoj pobudnici Verbum Domini – ustvrdio je Benedikt
XVI. Govoreći pak o njegovoj dosljednosti, rekao je da se rado obraćao običnom
puku i upozoravao ga na dosljedan život s ispovijedanom vjerom. To je velika zasluga
kapucina i svih redovnika u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću jer su sa svojim učenjem
i svjedočenjem pridonijeli obnovi kršćanskog života prodirući u dubinu ondašnjega
društva. I danas su novoj evangelizaciji potrebni spremni, gorljivi i hrabri apostoli
da svjetlo i ljepota evanđelja nadvladaju kulturne smjernice etičkog relativizma i
vjerske ravnodušnosti, da razna promišljanja i djelovanja preobraze u istinski kršćanski
humanizam – istaknuo je Benedikt XVI. Unatoč mnogobrojnim obvezama u svojoj družbi,
bio je naime profesor teologije, učitelj novaka, više puta provincijalni poglavar
i generalov savjetnik, te vrhovni poglavar kapucina od 1602. do 1605. godine, veliku
je pozornost posvećivao duhovnome životu, posebno je gajio molitvu i euharistijsku
pobožnost. U školi svetaca svećenik može, kao što je često isticano tijekom Svećeničke
godine, izbjeći pretjerani aktivizam, samo ako se skrbi za duhovni život. Sveti Lovro
žarko preporučuje svima, a ne samo svećenicima, molitveni život, jer u molitvi govorimo
Bogu a Bog govori nama – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći o njegovim diplomatskim
sposobnostima Papa je rekao da je bio na usluzi papama i katoličkim vladarima koji
su mu često u vrijeme otomanskog carstva povjeravali rješavanje sporova između europskih
država. Poradi njegova moralnog autoriteta bio je tražen i slušan savjetnik. I danas
je, kao i u njegovo doba, svijetu potreban mir, potrebni su miroljubivi muškarci i
žene i mirotvorci. On je, vršeći svoje diplomatsko poslanje, i završio ovozemaljski
život u Lisabonu 1619. godine na dvoru španjolskog kralja Filipa III. moleći ga da
olakša breme bijedna puka u Napulju. Svetim je proglašen 1881. godine, a papa ga
je Ivan XXIII. 1959. godine uvrstio u crkvene naučitelje zbog njegove neumorne i snažne
aktivnosti, opsežnoga i skladnog znanja te brojnih djela o biblijskoj egzegezi, teologiji
kao i pisanih propovijedi. U njima sveti Lovro raspravlja o povijesti spasenja utemeljenoj
na otajstvu Kristova utjelovljenja, najvećem očitovanju Božje ljubavi prema ljudima.
Osim toga, autor je zbirke o Gospi, naslovljenoj „Mariale“ u kojoj opisuje jedinstvenu
ulogu Djevice Marije, za koju tvrdi da je začeta bez grijeha te da je suotkupiteljica
ljudskog roda – kazao je Benedikt XVI. potom se osvrnuo na njegovo naučavanje o djelovanju
Duha Svetoga u kršćanskom životu. Sveti Lovro Brindiški veli da svojim darovima
Treća Božanska Osoba prosvjetljava i pomaže naše nastojanje da radosno živimo evanđeosku
poruku. Duh Sveti – piše sveti Lovro – jaram božanskog zakona čini ugodnim i njegov
teret lakim, tako da s lakoćom vršimo Božje zapovijedi. Osvrćući se pak na njegovo
poznavanje Svetoga pisma, Papa je ustvrdio da se sva svečeva aktivnost zasnivala na
ljubavi prema Svetom pismu i na uvjerenju da slušanje i prihvaćanje Božje riječi vodi
k svetosti života. Gospodnja je riječ – tvrdi sveti Lovro – svjetlost razumu i
žarište volji da može spoznati i ljubiti Boga, a kruh je i voda za duhovni život;
kruh slađi od meda a voda bolja o vina i mlijeka. Malj je protiv okorjela srca u manama.
Ona je mač protiv tijela, svijeta i đavla, protiv svakog grijeha. Sveti nas Lovu uči
voljeti Sveto pismo te da molitvom gajimo prijateljstvo s Gospodinom, da naše djelovanje
započinje i završava u Njemu. Sveto je pismo pravi izvor za napajanje našeg kršćanskog
svjedočanstva, da bude neprijeporno i sposobno Bogu privoditi ljude našega doba –
zaključio je Benedikt XVI. potom prisutne hodočasnike pozdravio na raznim jezicima.
Hrvatske skupine hodočasnika pozdravio je riječima: Radosno pozdravljam
sve hrvatske hodočasnike, a osobito vjernike iz župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
iz Tuhelja, Tijela Kristova iz Zagreba te Svetog Mihovila Arkanđela iz Murtera. Dragi
prijatelji, neka vam ova korizma bude prožeta postom, molitvom i djelima ljubavi,
kako bi vaša srca pripremila za nadolazeće blagdane. Hvaljen Isus i Marija! A
evo i dojmova s opće audijencije nekih hodočasnika iz Hrvatske: