Kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik Zbora za katolički odgoj, te tajnik Zbora Jean-Louis
Bruguès s rektorom Papinskog sveučilišta Angelicum (pater Charles Morerod), u Tiskovnom
su uredu Svete Stolice prije podne predstavili dekret o reformi filozofskih studija
na crkvenim učilištima. Crkveni su se studiji, dakle i filozofija, ravnali po apostolskoj
konstituciji Ivana Pavla II. 'Sapientia christiana' od 1979. godine i istogodišnjim
provedbenim uputama Zbora. Crkva se ima uvijek obnavljati da odgovori na nove
zahtjeve crkvenoga života u promjenjivim društveno-povijesnim okolnostima, a to se
naročito odnosi na akademsku stvarnost – kazao je kardinal Grocholewski na početku
predstavljanja dekreta te kao razloge reforme naveo slabost filozofske formacije u
mnogi crkvenim ustanovama zbog opće krize filozofije izazvane utilitarizmom, skepticizmom,
relativizmom i nepouzdanjem razuma da može spoznati istinu o glavnim pitanjima života,
te zanemarivanjem metafizike, a katkada i sam pojam filozofije nije jasan – primijetio
je kardinal ističući važnost metafizike za prevladavanje krize koja je zahvatila filozofiju
i da se isprave neka ponašanja raširena u našem društvu. Enciklika 'Vjera i Razum'
(Fides et Ratio) Ivana Pavla II. od 1998. godine ističe: „Teologiji je uvijek bio,
a i sad je potreban doprinos filozofije. Studij filozofije temeljan je i neuklonjiv
iz strukture teološkog studija za izobrazbu svećeničkih kandidata. Stoga nije slučajno
da teološkim studijima prethodi studij filozofije – primijetio je kardinal i dodao
da i post-sinodska pobudnica 'Pastores dabo vobis' upozorava na važnost filozofskog
studija. Jedinio zdrava filozofija može pomoći svećeničkim kandidatima da razviju
svijest o odnosu između ljudskog duha i istine, one istine koja nam se u cijelosti
objavljuje u Isusu Kristu – stoji u spomenutoj pobudnici. I kardinal je Ratzinger,
sadašnji Petrov nasljednik, svojedobno primijetio: „Najvećim je dijelom kriza postkoncilske
teologije prouzročena krizom njezinih filozofskih temelja“. Ako se dobro ne objasne
filozofski temelji, onda teologija gubi tlo ispod nogu, jer više nije jasno koliko
čovjek poznaje stvarnost, i na čemu se zasniva misao i govor – tvrdi papa Benedikt
XVI. u knjizi 'Ivan Pavao II. Moj ljubljeni prethodnik'. Dekret dakle u svjetlu enciklike
'Vjera i razum' namjerava ponovno potaknuti studij filozofije, u prvom redu metafizike
– istaknuo je pročelnik zbora i dodao: Razne grane znanosti i tehnike, premda
su ostvarile velike dosege i vrlo su učinkovite, ipak ne obuhvaćaju sveukupno znanje
niti mogu odgovoriti na iskonske ljudske upite: Što je to sreća? Tko sam? Je li svijet
igra slučaja? Koja je moja sudbina? Znanosti je danas više no ikad potrebna mudrost,
a našem je vremenu potrebna filozofija za koju je Ivan Pavao II. tvrdio da „pridonosi
izravnom postavljanu upita o smislu života i istodobno pokušava odgovoriti na taj
upit, pa se tako filozofija očituje kao najplemenitija ljudska zadaća – kazao je kardinal
i dodao da prava filozofija odbacuje podjelu između vjere i razuma jer razum upućuje
na vjeru, a vjera da ne zanemari razum. Osvrnuvši se na sam dekret, rekao je da
se sastoji od dva dijela: uvoda u kojem su objašnjeni razlozi reforme i sam duh, u
drugom su pak dijelu novi propisi o reformi. Uvedena je jasna razlika između crkvenih
filozofskih fakulteta i dvogodišnjeg filozofskog studija kao sastavnice teoloških
studija. Reforma se odnosi na sveukupnu stvarnost i na sve crkvene ustanove. Želimo
da reforma pridonese boljem studiju filozofije i teologije – zaključio je kardinal
Grocholewski.