Koja je uloga laika u Crkvi? Na taj je upit poznati teolog Yves Congar sarkastično
odgovarao da oni imaju ići u Crkvu, slušati i otvarati novčanik. Da se suprotstavi
takvom mišljenju II. je vatikanski sabor uveo sasvim novo shvaćanje laikata i znatno
je potaknuo apostolat laika. Taj apostolat, zaista, nikad ne smije u Crkvi izostati,
čitamo u uvodu saborskog dekreta o apostolatu laika (Apostolicam actuositatem) – podsjeća
pater Kowalczyk govoreći o saborskom dokumentu o laicima. Sabor jasno veli da „laici
stječu dužnost i pravo na apostolat iz samog svog sjedinjena s Kristom. Ne može se
dakle govoriti o svećeničkom ustupku laicima. Saborska obnova crkvenog poslanja laika,
nažalost, nije uvijek ispravno shvaćena. Laici su u nekim uvjetima nastojali zauzeti
svećenikovo mjesto u Crkvi umjesto odgovornog prihvaćanja svojega mjesta u svijetu
– primijetio je pater Kowalczyk. Uloga laika u Crkvi nije u njihovoj „klerikalizaciji“,
isto kao što obnova svećenika nije u „laicizaciji“. Istinska jednakost svih vjernika
u dostojanstvu i u njihovu djelovanju ne znači brkanje odnosnih uvjeta i zadaća. II.
vatikanski sabor, naime, tvrdi: „Laici imaju preuzeti obnovu vremenitog reda kao svoju
zadaću te da u njemu (...) djeluju neposredno i konkretno – istaknuo je pater Kowalczyk. Čini
se, da je slaba točka saborske obnove definicija laika u Crkvi. U dogmatskoj konstituciji
o Crkvi 'Lumen gentium' stoji: „Pod imenom laika ovdje se razumiju svi vjernici osim
članova svetoga reda i redovničkoga stališa“. No, upit: tko je laik?, čini mi se važnijim
od rečeničnog sklopa da laik nije ni svećenik ni redovnik – zaključio je pater Kowalczyk.