II.vatikanski sabor o laicima

Koja je uloga laika u Crkvi? Na taj je upit poznati teolog Yves Congar sarkastično odgovarao da oni imaju ići u Crkvu, slušati i otvarati novčanik. Da se suprotstavi takvom mišljenju II. je vatikanski sabor uveo sasvim novo shvaćanje laikata i znatno je potaknuo apostolat laika. Taj apostolat, zaista, nikad ne smije u Crkvi izostati, čitamo u uvodu saborskog dekreta o apostolatu laika (Apostolicam actuositatem) – podsjeća pater Kowalczyk govoreći o saborskom dokumentu o laicima.
Sabor jasno veli da „laici stječu dužnost i pravo na apostolat iz samog svog sjedinjena s Kristom. Ne može se dakle govoriti o svećeničkom ustupku laicima. Saborska obnova crkvenog poslanja laika, nažalost, nije uvijek ispravno shvaćena. Laici su u nekim uvjetima nastojali zauzeti svećenikovo mjesto u Crkvi umjesto odgovornog prihvaćanja svojega mjesta u svijetu – primijetio je pater Kowalczyk.
Uloga laika u Crkvi nije u njihovoj „klerikalizaciji“, isto kao što obnova svećenika nije u „laicizaciji“. Istinska jednakost svih vjernika u dostojanstvu i u njihovu djelovanju ne znači brkanje odnosnih uvjeta i zadaća. II. vatikanski sabor, naime, tvrdi: „Laici imaju preuzeti obnovu vremenitog reda kao svoju zadaću te da u njemu (...) djeluju neposredno i konkretno – istaknuo je pater Kowalczyk.
Čini se, da je slaba točka saborske obnove definicija laika u Crkvi. U dogmatskoj konstituciji o Crkvi 'Lumen gentium' stoji: „Pod imenom laika ovdje se razumiju svi vjernici osim članova svetoga reda i redovničkoga stališa“. No, upit: tko je laik?, čini mi se važnijim od rečeničnog sklopa da laik nije ni svećenik ni redovnik – zaključio je pater Kowalczyk.