Reakcije na odluku Europskog suda o Raspelu u javnim prostorijama
Sveta je Stolica, kao i brojni predstavnici političkoga i građanskoga svijeta, zadovoljna
odlukom Velikoga vijeća Europskoga suda za ljudska prava, donesenom 18. ožujka 2011.
godine, u vezi s izlaganjem raspela u učionicama talijanskih škola, kojom je poništena
presuda donesena 2009. godine, a na koju se Italija žalila. Tadašnja je, naime, presuda
dala pravo gospođi Lautsi, koja se žalila na nazočnost raspela u učionicama, jer je
– po njenu mišljenju – to bilo nespojivo s pravom na odgoj u skladu s uvjerenjima
roditelja nevjernika. Na važnu se odluku koja zatvara 'slučaj Lautsi', u razgovoru
za našu radijsku postaju osvrnuo msgr. Aldo Giordano, stalni promatrač Svete Stolice
pri Vijeću Europe, te istaknuo kako nam činjenica da je Europa priznala veliku tradiciju,
veliko blago koje dolazi od kršćanstva, daje pouzdanja za budućnost. Europa bez identiteta
na neki bi način plašila, pitala bi nas za mogućnost odnosa s drugim kontinentima,
drugim kulturama, i to pred velikim problemima s kojima se čovječanstvo mora suočiti
– primijetio je msgr. Giordano te dodao - Naprotiv, Europa svjesna svojega poziva,
blaga koje čuva stoljećima, Europa je koja zacijelo može dati važan prinos sadašnjoj
povijesti, za cijeli svijet. Na novinarovu primjedbu da je ovaj događaj bio čak
dragocjena prigoda za razmišljanje o raspelu, tom simbolu koji je nazočan u učionicama
i javnim prostorijama, ali koji je ponekad zanemaren, msgr. Giordano je istaknuo kako
osobno misli da je to najdragocjeniji vidik cijelog tog slučaja. Mi se, prije svega,
nalazimo u kontekstu u kojemu je u tijeku ponovno otkrivanje vjerske dimenzije. Vidik
religije ponovno se pojavio na javnoj sceni, u političkim raspravama, u europskim
ustanovama. Gotovo nema dana da se ne govori o vjeri, a samo prije nekoliko godina
to nije bilo tako – primijetio je msgr. Giordano. Stoga, u trenutku kada se religija
ponovno otkriva kao dio kulture, odnosno kada se shvaća da ona postaje sastavni dio
i političkih i društvenih ponašanja, zanimljivo je bolje upoznati tu dimenziju – rekao
je stalni promatrač Svete Stolice pri Vijeću Europe. Na važnu se odluku Europskoga
suda za ljudska prava osvrnuo i pater Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda
Svete Stolice, te napomenuo da je riječ o vrlo odgovornoj odluci koja stvara povijest.
Veliko je vijeće, naime, u svakom pogledu potpuno preokrenulo prethodnu odluku, koja
je potaknula ne samo žalbu talijanske države, nego i potporu brojnih drugih europskih
država, i nemali broj nevladinih organizacija, koja je bila izraz raširenoga osjećaja
narodâ – napomenuo je pater Lombardi. Priznaje se, dakle, i to na pravnoj vrlo
uglednoj i međunarodnoj razini, da kultura ljudskih prava ne smije biti stavljena
oprečno s vjerskim temeljima europske civilizacije, kojima je kršćanstvo dalo važan
prinos. Osim toga, - istaknuo je nadalje pater Lombardi – priznaje se da je dužnost
zajamčiti svakoj državi mogućnost procjene što se tiče vrednote vjerskih simbola u
njezinoj kulturnoj povijesti i nacionalnom identitetu, kao i mjesta njihova izlaganja.
U suprotnom bi se, u ime vjerske slobode, paradoksalno težilo ograničavanju ili čak
nijekanju te slobode, te na kraju i isključilo iz javnoga prostora bilo koji izraz.
Tako bi se kršila sama sloboda, skrivajući posebne i opravdane identitete. Sud kaže
da izlaganje raspela nije indoktriniranje, nego izraz kulturnoga i vjerskoga identiteta
zemalja kršćanske tradicije – rekao je pater Lombardi te na kraju istaknuo kako je
ova odluka dobrodošla i zbog toga što kod velikog broja europskoga pučanstva vraća
pouzdanje u Europski sud za ljudska prava.