Papina čestitka Talijanskom predsjedniku

Kardinal Tarcisio Bertone, Papin državni tajnik, prije podne je predsjedniku Italije Goiorgiu Napolitanu predao Papinu čestitku za 150. obljetnicu ujedinjenja Italije. U poruci se Sveti Otac osvrće na doprinos katolika u stvaranju talijanske države i oblikovanju talijanskog identiteta. Ujedinjenje Italije je završetak dugog procesa započetog u srednjem vijeku u kojem je kršćanstvo odgojem, karitativnim djelovanjem, umjetnošću, svetošću likova poput svetoga Franje Asiškoga i svete Katarine Sienske imalo glavnu ulogu – istaknuto je u Papinoj poruci talijanskom predsjedniku.
Ni tijekom talijanskog preporoda, iako ga se smatra pokretom protiv Crkve i religije, nije izostao crkveni doprinos ujedinjenju Italije, odnosno oblikovanju talijanskog identiteta. Sveti Otac između ostalih likova ističe Giobertija, Rosminija, Manzonija, Pellica te velikog odgojitelja svetoga Don Bosca. Papa se također osvrnuo na osjetljivu temu, takozvano 'rimsko pitanje' i na njegov odraz na pojedinačnu i zajedničku savjest katolika te pri tome istaknuo da se sukob nije osjetio u društvenome tijelu, koje je istinski osjećalo veliko prijateljstvo između crkvene i građanske zajednice, jer je nacionalni identitet Talijana, čvrsto ukorijenjen u katoličkoj tradiciji, bio čvrsti temelj postignutog političkog jedinstva. U društvenom tijelu „vjera i građanstvo nisu se sukobljavali – ustvrdio je Benedikt XVI.
Rimsko je pitanje poseban i složen slučaj, sukob između talijanskih državnih ustanova i Crkve, zato jer je u Italiji sjedište papinstva, koje je, nakon gubitka države, zahtijevalo slobodu i suverenost. Sveta je Stolica uvijek odbijala mogućnost da se sukob rješava miješanjem izvana, uzdajući se u osjećaj talijanskog naroda i u osjećaj odgovornosti i pravednosti talijanske države – istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrćući se na odnos između Italije i Svete Stolice, Papa veli da je potpisivanjem lateranskih ugovora započelo novo i plodnije razdoblje za opću službu Petrova nasljednika, koju je kardinal Montini, budući papa Pavao VI., govoreći u Rimskoj općini 10. listopada 1962. godine opisao svečanim riječima „ tako da se kao nikad prije visoko uzdigla u duhovnoj upravi Crkve i u odrazu nad svijetom“. Papa je također podsjetio na golemi prinos katolika u izradbi Talijanskog ustava od 1947. godine, od tada počinje snažno zauzimanje katolika u političkom, sindikalnom, gospodarskom i društvenom životu države, što je posvjedočeno „apsolutnom vjernošću državi“ i „ promicanjem općeg dobra“ sve do prolijevanja krvi u doba terorizma uvjerenih i primjernih katolika Alda Mora i Vittorija Bacheleta – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći pak o sadašnjim odnosima između Crkve i Italije, Papa veli da su uspostavljeni potpisivanjem sporazuma o reviziji konkordata 1984. godine, koji – kako je rekao papa Ivan Pavao II – vodi računa o aktualnom stanju Italije, označenom slobodnim natjecanjem ideja i mnogostrukim očitovanjem raznih društvenih sastavnica, ali mu je i cilj poticati „čvrsto jedinstvo ideala i osjećaja, koje sve Talijane čini braćom u jednoj domovini“. Odnosi se između Crkve i političke zajednice nadahnjuju na ispravnom razlikovanju okvira i suradnje, što je istaknuo II. vatikanski sabor, „Crkva i država, premda svatko na svojem području, u službi su osobnog i društvenog zvanja istih ljudskih osoba“ – stoji u poruci.
U toj suradnji, Crkva ne samo da pruža prinos građanskom društvu, nego priznaje da i od njega prima veliku pomoć u svemu što se odnosi na dobrobit obitelji, kulture, te gospodarskog i socijalnog, nacionalnog i međunarodnoga života. Sveti Otac zaključuje poruku zahvaljujući talijanskom narodu koji je kroz povijest shvaćao kao „teret“ i „povlasticu“ posebnost da u Rimu ugošćuje stolicu Petrova nasljednika, središte kršćanstva – primijetio je Papa.
Nacionalna je zajednica na tu posebnost odgovorila dobronamjernošću, solidarnošću i pomoću Apostolskoj stolici da može obavljati svoje duhovno poslanje u Rimu, Italiji i u svijetu. Sveta je Stolica iskreno zahvalna Italiji na dragocjenoj protekloj i sadašnjoj suradnji. Blagoslivljajući talijanski narod, Papa se moli da ga uvijek prosvjetljuje svjetlo vjere, izvor nade i zauzimanja za slobodu, pravednost i mir – stoji u zaključku Papine poruke.