Osvrt kardinala Ravasija na novi svezak Papina djela 'Isus iz Nazareta'
Objavljivanje drugoga dijela knjige Benedikta XVI. „Isus iz Nazareta“ imalo je veliki
odjek u cijelom svijetu. U toj knjizi Sveti Otac razmišlja o evanđeljima, od Isusova
ulaska u Jeruzalem pa do Uskrsnuća, nastojeći prikazati čitateljima stvarnoga Isusa,
i to na način koristan svima onima koji žele susresti Krista i vjerovati Mu. Izraz
„stvarni Isus“ uistinu je znakovit, - rekao je u razgovoru za našu radijsku postaju
kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu – jer se ne poistovjećuje
s pukim i jednostavnim povijesnim Isusom, odnosno s Isusom koji je prikazan u historiografskoj
dokumentaciji. Stvarni je Isus puno složeniji. Papa stoga ne govori uzalud o potrebi
metodološke cjelovitosti, o spletu tumačenja koje daje sve dokumente, potvrde, sve
povijesne analize, ali koje istodobno uzima u obzir da Isusovu liku treba i drugo
tumačenje, prema dubljoj, intimnijoj, više teološkoj dimenziji. Ta se dva različita
pristupa imaju međusobno upotpuniti – primijetio je kardinal te dodao da razlikovati
povijesnu i teološku razinu ne znači odvojiti ih, ni suprotstaviti, a ni staviti jednostavno
jednu pokraj druge. Mislim da je to vidik koji je papa Benedikt XVI. prihvatio za
cjelovito tumačenje tih važnih događaja iz Kristova života, ali i onih iz povijesti
kršćanstva – dodao je kardinal Ravasi. Istaknuvši potom izraz „Factum est“ koji
Papa rabi u svojoj knjizi, a koji se odnosi na Ivanove riječi „Verbum caro factum
est“ – I Riječ tijelom postade, kardinal je rekao da je on vrlo znakovit, jer s jedne
se strane nalazi Logos, odnosno božanstvo, vječno, beskonačno, nadnaravno, apsolutno,
božansko, koje je ucijepljeno u unutrašnjost i duboko rašireno u liku povijesnoga
Isusa, koji je istodobno „Factum est“, odnosno događaj i konkretna stvarnost. Vjeri
su s jedne strane zacijelo potrebni korijeni u povijesti – primjećuje kardinal te
dodaje kako Papa ističe da kad bi povijesnost riječi i važnih događaja bila nemoguća,
nedokaziva sa znanstvenoga stajališta, vjera bi izgubila svoj temelj; ali istodobno
upozorava na to da kad bi se sigurnost vjere temeljila samo na nekom povijesnom podatku,
na povijesno-znanstvenom uvjerenju, ne bi više bila stvarnost vjere; uvijek bi ju,
naime, bilo moguće pregledati i promijeniti prema historiografskim analizama – napomenuo
je kardinal Ravasi.