Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. dr. Franjo Komarica,
biskup banjolučki, sudjelovao je na jedanaestom redovnom godišnjem susretu predsjednika
Biskupskih konferencija Jugoistočne Europe, održanom od 3. do 6. ožujka u glavnom
gradu Cipra Nikoziji u organizaciji Vijeća biskupskih konferencija Europe na temu:
Situacija i pastoral mladih u zemljama gdje su katolici manjina. U svom osvrtu na
održani susret, biskup Komarica je kazao kako se tijekom susreta mogao steći dojam
da su mladi katolici u zemljama Jugoistočne Europe dionici opće situacije mladih u
tim zemljama, ali da se trude, predvođeni svojim duhovnim pastirima, što bolje upoznati
svoju vjeru, oduševiti se za Krista i u duhu njegova evanđelja raditi za opće dobro
svojih životnih sredina. „Zadivljuje odlučnost mladih da radosno i odlučno žive svoju
vjeru u sredinama gdje se za to traži dodatna kuražnost i otvorenost prema drugima“,
kazao je biskup Komarica. U zajedničkoj poruci sa spomenutog susreta, sudionici su
željeli ohrabriti mlade u tim zemljama ističući da su u zajedništvu s milijunima mladih
katolika iz cijelog svijeta. „Unatoč ovim poteškoćama, imamo veliko povjerenje u vas,
u vašu urođenu velikodušnost, u vaše odbijanje da se pasivno prilagodite modi vremena,
u vašu osjetljivost na patnje drugih, u vaš osjećaj za pravdu, u vaše traženje mira,
u žeđ za istinom koja vas obilježava“, poručili su nazočni biskupi potičući mlade
u multikulturnim, multireligijskim i multietničkim društvima da svjedoče Kristov poziv
na širenje ljubavi prema svim ljudima, neovisno od svake religije i svake ideologije.
Dana 10. ožujka u Banjoj Luci održana je konferencija po nazivom: „Obrazovanje
odraslih – potrebe i mogućnosti“, u povodu početka projekta „Centar za obrazovanje
odraslih – obrazovanje za socijalna zanimanja” koji provode Caritas Austrije i Caritas
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uz financijsku potporu Austrijske razvojne
agencije (ADA) i Vlade Gornje Austrije. Cilj je projekta "Obrazovanje odraslih - potrebe
i mogućnosti" stvaranje sustava obrazovanja koje je orijentirano potrebama socijalno
ugroženih kategorija stanovništva i razvoju socijalnih zanimanja koja uključuju utemeljenje
novog poslovnog profila u društvu (rad sa starijim osobama, rad s osobama s posebnim
potrebama) kao i daljnje obrazovanje na tim područjima. U svojoj uvodnoj pozdravnoj
riječi biskup Komarica je istaknuo da je nedostatak izobrazbe za socijalna zanimanja
na području cijele BiH, ponukao katoličke biskupe BiH da odobre, od strane Caritasa
BK, predloženi projekt Škole za obrazovanje za socijalna zanimanja. „Želimo i ovim
projektom, Centrom za obrazovanje odraslih – uz naš Katolički školski centar i našu
Europsku akademiju – doprinijeti uspješnom obavljanju teške i neodložne zadaće najodgovornijih
ljudi iz društvenog i upravnog sektora u ovom gradu, kraju i zemlji, koji se svojom
pameću, humanošću i iskustvom trude oko promicanja razvoja društva, ne samo u privrednom
i materijalnom pogledu, nego i u poštivanju prava i sloboda svih naših sugrađana“,
istaknuo je biskup Komarica. Na Čistu srijedu ili Pepelnicu je 9. ožujka u katedralnoj
kripti sv. Josipa u Mostaru upriličena duhovna obnova na kojoj je, na čelu s mons.
dr. Ratkom Perićem, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim,
sudjelovalo oko osamdeset redovničkih i dijecezanskih svećenika i trojica đakona.
Duhovna obnova je obuhvaćala: molitvu Srednjega časa, slušanje nagovora, pobožnost
Križnoga puta i slavljenje sv. Mise, a bila je i mogućnost za svetu ispovijed. U prigodnom
nagovoru o svećeništvu, stolački dekan don Rajko Marković govorio je o svećeništvu
kao Božjem pozivu koji u sebe uključuje jedinstvenu povlasticu i posebnu odgovornost
u Crkvi. Imenovani biskup vojni ordinarij mons. dr. Tomo Vukšić za biskupsko geslo
uzeo je Isusove riječi iz Ivanova evanđelja o obećanju dolaska Duha Branitelja: „Mir
vam svoj dajem“ (Iv 14,27). Ovim geslom mons. Vukšić naviješta svoj pastoralni plan
u ulozi vojnog ordinarija Bosne i Hercegovine, zemlje koja je u nedavnoj prošlosti
bila poprište krvavih sukoba te se želi predstaviti kao podupiratelj mira, sloge među
narodima raznih etničkih grupa koje žive u ovom dijelu Europe. U grbu biskupa Vukšića
prevladava plava boja kao simbol nepokvarenosti nebeskoga svoda, a u središtu se nalazi
Kristov monogram kojim se označava središnje mjesto Krista u pastoralnoj službi biskupa
Vukšića. Marijanska zvijezda koja je okružena dvjema granama masline, simbolom mira,
misao je na koju se poziva i biskupsko geslo, prepoznajući Mariju kao „Kraljicu mira“
u njezinoj osobini majke Otkupitelja, Onoga koji je u proročkim viđenjima nazvan „knez
mira“ (Iz 9,5). Pred početka korizmenog vremena, nadbiskup metropolit vrhbosanski
kardinal Vinko Puljić uputio je poziv svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima
da na osobit način u mjesecima koji predstoje do čina proglašenja blaženim, predviđenog
za 24. rujna 2011. u Sarajevu, što više upoznaju i šire štovanje pet časnih sestara
iz družbe Kćeri Božje ljubavi, poznatih kao Drinske mučenice, koje su 1941. godine
podnijele mučeničku smrt. „Zbog vrlo složene društvene i političke situacije u Bosni
i Hercegovini, među klerom i vjernicima katolicima osjeća se potreba za snažnim uzorima
vjere, koje je Crkva uzdigla na čast oltara“, napisao je kardinal Puljić koji je posebno
predložio da se kroz korizmene petke zajednice što bolje upoznaju s Drinskim mučenicama
kako bi se prema njima probudila istinska ljubav i štovanje. Franjevački svjetovni
red u Hercegovini pokrenuo je ovih dana web-stranicu () koju je osmislio fra Josip
Vlašić sa željom svjedočenja aktualnosti franjevačke svjetovne karizme i duhovnosti
koju žive članovi FSR-a. Osim dimenzije svjedočenja, žele biti poveznica mjesnih bratstava
koja se zadnjih godina u Hercegovini obnavljaju. Spomenuta web-stranica je pokrenuta
i u duhu riječi pape Benedikta XVI., koje je izgovorio, 28. veljače sudionicima plenarne
skupštine Papinskog vijeća za društvene komunikacije: „Biti umrežen podrazumijeva
uključivanje osobe u ono što priopćava. Osobe se na razini međusobnog povezivanja
ne ograničavaju na razmjenu informacija, nego priopćavaju sebe i svoje viđenje svijeta“.
00:07:37:66