Papa primio sudionike plenarne skupštine Papinskog vijeća za društvene komunikacije

Treba brižljivo proučavati izražavanja moderne digitalne kulture da u njih Crkva može unositi sadržaje kršćanske vjere, srž je Papina govora sudionicima na plenarnoj skupštini Papinskog vijeća za društvene komunikacije koje je prije podne primio u audijenciju.
Emotivni je govor izložen trajnoj opasnosti od banalnosti, iako je simbolični govor već tisućama godina u službi transcendentalnoga. Što digitalna komunikacija ima zajedničkog s Biblijom? Malo, naizgled, samo što za Crkvu ne postoji novi govor, neshvatljiv ili da ga ne može rabiti u naviještanju Evanđelja. Govoreći o odnosu između naviještanja evanđelja i digitalne komunikacije, Papa je ustvrdio da su nove tehnologije i nastale promjene u načinu komuniciranja naveliko izmijenile kulturu. Internetske su mreže samo dokaz da dosad nepoznate mogućnosti određuju novi način učenja i mišljenja, uspostavljanja odnosa i izgradnje zajedništva – ustvrdio je Sveti Otac i dodao kako svijest o tome nije dostatna nego se imaju u tančine proučavati novi načini komuniciranja.
Novi načini izražavanja u digitalnoj komunikaciji, između ostaloga, potiču više intuitivnu i emotivnu nego analitičku sposobnost, usmjeravaju prema drugačijoj logičkoj organizaciji misli i odnosa sa stvarnošću, često povlašćuju sliku i hipertekstualne povezanosti. Tradicionalno je razlikovanje između pisanog i govornog izražavanja, čini se, sklonije pisanoj komunikaciji koja poprima oblik i neposrednost govora – istaknuo je Benedikt XVI.
Biti umrežen – nastavio je Sveti Otac – podrazumijeva uključivanje osobe u ono što priopćava. Osobe se na razini međusobnog povezivanja ne ograničavaju na razmjenu informacija, nego priopćavaju sebe i svoje viđenje svijeta – ustvrdio je Papa upozoravajući na slabe točke takvog komuniciranja. Eventualne opasnosti su pred očima svih: gubitak unutarnjosti, površnost odnosa, bijeg u emotivnost, premoć uvjerljivog mnijenja u odnosu na traženje istine. Te su opasnosti posljedica nesposobnosti da se u punini i na autentičan način živi smisao inovacija. Upravo stoga je neodgodivo promišljanje o načinima priopćavanja novih tehnologija – ustvrdio je Benedikt XVI.
Papa u tome vidi ulogu Crkve i naročito Papinskog vijeća za društvene komunikacije: produbiti digitalnu kulturu te odgovornima u Crkvi pomoći da shvate, tumače i rabe „novi govor“ u službi pastorala, svjesni da duhovna dimenzija osobe nije strana svijetu komunikacija. Digitalna kultura je novi izazov za našu sposobnost izražavanja i simboličnog govora o transcendenciji. Sam se Isus u navještaju Kraljevstva poslužio sastavnicama kulture i sredine svoga doba: stado, polja, gozba, sjeme i tako redom. Pozvani smo i danas u digitalnoj kulturi otkriti simbole i za osobe znakovite metafore, koji mogu pomoći u govoru suvremenom čovjeku o kraljevstvu Božjem– upozorio je Sveti Otac.
Govoreći o sve tješnjem odnosu između čovjeka i stroja, rekao je da taj odnos može naći u izražajnom bogatstvu vjere i njezinih duhovnih vrednota širu dimenziju od one koju jamči tehnologija. To je prije četiri stoljeća dokazao isusovac Matteo Ricci, apostol Kine, prihvaćajući sve što je pozitivno u tradiciji kineskog naroda te nadahnjujući i uzdižući to Kristovom mudrošću i istinom. Kršćani su danas pozvani da čine isto, oni mogu pridonijeti da svijet medija otvori „obzore smisla i vrednote koje sama digitalna kultura ne može uvidjeti i predstaviti. Cilj je promicati istinsku ljudsku komunikaciju – istaknuo je Papa.
Bez obzira na lako oduševljenje ili skepticizam, vjerujemo da će duhovne vrednote omogućiti promicanje istinske komunikacije: znamo da je ona odgovor na poziv utkan u narav ljudskog bića stvorena na sliku i priliku Boga zajedništva. Stoga je biblijska objava, prema naumu Božjem, uvijek povezana s dijalogom i odgovornošću, kao što potvrđuju, primjerice, likovi Abrahama, Mojsija, Joba i proroka, a nikada sa zavodljivim govorom, kao što je slučaj zmije ili Kajinova utaja nasilja – zaključio je Benedikt XVI.