2011-02-24 18:22:42

Predstavljena knjiga 'Čuvari života. Suvremenost enciklike 'Humanae vitae'


Četrdeset godina nakon objavljivanja enciklike Humanae vitae, kad je već postalo jasno da je propala seksualna revolucija, 18. je veljače na Lateranskom sveučilištu predstavljena knjiga o valjanosti odrednica dokumenta Pavla VI. Knjiga je objavljena pod naslovom „Čuvari života. Suvremenost enciklike Humanae vitae, a autorica je poznata talijanska profesorica Lucetta Scaraffia, s rimskog sveučilišta 'La Sapienza'.
O knjizi su govorili msgr. Enrico dal Covolo, rektor Lateranskog sveučilišta, novinarka Ritanna Armeni, te poznati talijanski novinar i urednik dnevnika il Foglio Giuliano Ferrara, a iz Zbora za nauk vjere govorio je pater Hermann Geisler i na kraju sama autorica; skupom je predsjedao msgr. Luis Ladaria, tajnik Zbora za nauk vjere.
Mons. Dal Covolo istaknuo je da je enciklika Humanae vitae, objavljenja 26. srpnja 1968. godine, „sve aktualnija u svjetlu znanstvenih otkrića“. U ono je doba naišla na osporavanja i u crkvenim krugovima – istaknuo je – te je prisutnima ispričao do sad nepoznati detalj. Jedan predsjednik biskupske konferencije iz vrlo važne države u Latinskoj Americi u ime biskupa je u brzojavu papi Pavlu VI. očitovao živo i odlučno protivljenje objavljenom tekstu. Papa ga pozvao u Rim i zatražio da na koljenima moli oproštenje kazao je monsinjor i dodao:
U 60-im se godinama htjela neograničena spolna sloboda, dobrim dijelom i katolici, a glasila su rasprave o pobačaju i rastavi brka prikazivala kao ratne izvještaje. Poruka je dakle enciklike u ono vrijeme bila vrlo odvažna, a danas je sasvim aktualna jer seksualnost promatra u dubokom duhovnom smislu prave slike ljubavi Presvetoga Trojstva – istaknuo je Dal Covolo.
Novinarka Ritanna Armeni, poznata po nastupima protiv pobačaja, istaknula je svoju laičnost i rekla da ne vjeruje u Boga, te da smatra da se u ono doba vodio sukob između „dosljednosti Crkve i društvenih suprotnih prohtjeva“. To potvrđuje činjenica – dodala je – raširene uporabe pilule, čak i one dan poslije, pobačaja i odvajanja spolnosti od začeća. Enciklika je u tim okolnostima zaista bila proročka jer je navijestila modernog čovjeka – rekla je i dodala kako se ne slaže s Crkvom o istospolnim i predbračnim zajednicama.
I Giuliano je Ferrara rekao da govori kao nevjernik, ističući da je svaka promjena odraz svoga vremena, te da u tome kontekstu valja promatrati proširene obitelji, nove oblike suživota i istospolne unije. Ako se čovjek ima razvijati u tome pravcu, onda bi trebao potaknuti i naprednjački optimizam – ustvrdio je. Neovisno o tome, pojasnio je zašto je u svome dnevniku objavio encikliku „Humanae vitae“. Smatrao sam da se tako borim protiv odbacivanja života, da ga se ne može dotle ponižavati i zlostavljati – pojasnio je Ferrara.
Pater Herman Geisler smatra da je enciklika „velika potvrda ljudskih i kršćanskih vrednota, jer je vrlo brzo postala „znak protivljenja ne samo u zapadnom društvu, obilježenom seksualnom revolucijom, nego i u širokim krugovima Crkve, pod utjecajem svjetovnog duha“. Istaknuo je kako knjiga potvrđuje da je enciklika kao i sav katolički moral nepobitno opredjeljenje za život, dostojanstvo osobe i posebice bračne ljubavi. Zaključujući govor rekao je da je enciklika jedan od najistaknutijih postkoncilskih proročkih dokumenata.
Profesorica je pak Lucetta Scaraffia spomenula problematičnost analize jer četrdeset je godina kratak rok znajući da Crkva tisućljetnom mudrošću gleda na sve. Ipak su se u ovome razdoblju – ustvrdila je – urušile brojne utopije dvadesetog stoljeća. A seksualna revolucija '68-me, brodolom obitelji te poplava rastava dokazali su tko je bio u pravu. Obećavana je sretna obitelj, da će muževi biti pažljiviji kako ne bi ostali bez supruga te da će svi živjeti sretni i zadovoljni. A naprotiv uvjerili smo se da je oslabila ljudska kvaliteta društva, a što tek reći o tome da su se mladi prije ženili radi spolnoga života, dok danas žele ostati vječni neženje. Papa Pavao VI. je već onda shvatio kamo ide zapadno društvo – zaključila je profesorica Scaraffia.








All the contents on this site are copyrighted ©.